Vremeplov - 9.oktobar

U Crnoj Gori i vezano za Crnu Goru, na današnji dan dogodilo se, pored ostalog, sljedeće:

1912. Oslobođen Mojkovac. Pohod cmogorske vojske prema Sandžaku i Metohiji bio je munjevit i uspješan. Odmah po prelasku crnogorsko-turske granice oslobođen je Mojkovac i do kraja mjeseca crnogorska vojska je ovladala i drugim gradovima.

1924. U Niksiću rođen glumac Veljko Mandić. Bio je borac Pete proleterske brigade, a nakon rata upisao Medicinski fakultet u Sarajevu. No, energija uložena u revitalizaciju kulture usmjerila je njegov život drugim stazama. U prvim poslijeratnim godinama bio je jedan od najaktivnijih članova Sindikalnog KUD-a Radoje Dakić, kasnije preimenovanog u Zahumlje i onda se sasvim posvetio glumi. U Zahumlju Veljko sa grupom entuzijasta inicira odvajanje dramske sekcije iz Društva i pretvaranje u pozorište. Svečano otvaranje Narodnog pozorišta bilo je 4. juna 1949. Prvi veliki uspjeh, i Veljkov i Narodnog pozorišta, bila je Savezna smotra mladih pozorišta Jugoslavije, održana u Beogradu 1950. godine gdje je predstavom Mire Puc "Vatra i pepeo" osvojeno prvo mjesto. Od tada počinje da se gradi glumačka karijera, koja će biti oplemenjena rediteljskim, dramaturškim i društvenim angažovanjem. Profesionalno je radio u Narodnom pozorištu u Nikšiću, od osnivanja do poznate "sječe pozorišta u Crnoj Gori" okončane 1958. godine (kada su prestala da rade pozorišta na Cetinju, u Kotoru, Pljevljima, a nikšićko Narodno pozorište je agoniju produžilo do 1965). U Nikšiću je radio i kao reditelj do 1961. godine, kada je nastavio rad u Crnogorskom narodnom pozorištu u Titogradu, gdje je ostao do penzionisanja.

1999. U Njujorku održan prvi Kongres crnogorske dijaspore. Usvojeni su Deklaracija dobre volje o Crnoj Gori i zaključci: da Crna Gora treba da bude slobodna, suverena i demokratka multinacionalna i međunarodno priznata članica Ujedinjenih nacija, da crnogorski parlament poništi negativne odluke Podgoričke skupštine iz 1918. godine, da ispoštuje svoje odluke koje joj obezbjeđuju status nezavisne i suverene države, potom da se Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi hitno obezbijedi registracija i da joj se vrate svi sakralni objekti i materijalna dobra, da se crnogorski jezik proglasi službenim i da se uvede u Ustav škole, institucije i medije.

2006. Crnogorska vlada je na sjednici jednoglasno donijela Odluku o priznanju Republike Kosovo koja je u skladu sa ustavnom nadležnošću Vlade da odlučuje o priznanju drugih država. Vlada je usvojila i zajedničku izjavu sa Vladom Makedonije o istovremenom priznanju.
Odluka o priznanju Kosova do kraja je usklađena sa strateškim spoljnopolitičkim prioritetima, koje je utvrdila Vlada Crne Gore, kazao je nakon sjednice šef diplomatije Milan Roćen. Kosovo je prije svega politička realnost, a naš je najveći interes da imamo stabilnost na našim granicama, čime smo se, takođe, rukovodili donoseći ovakvu odluku, objasnio je Roćen. Vlada Crne Gore je takođe uzela u obzir i preovlađujuće stavove ključnih svjetskih zemalja, članica EU i NATO, i njihove procjene da je ovakav potez važan doprinos bezbjednosti i stabilnosti regiona i njegovom napretku u integracijama. Crna Gora ni jednim svojim potezom nije uticala na razvoj situacije na Kosovu, niti je na bilo koji način doprinijela radikalizaciji kosovskog problema. Naprotiv. Nijesmo žurili sa određenjem prema odluci kosovskog parlamenta. Roćen je objasnio da odluka crnogorske vlade polazi od spremnosti Kosova, iskazane u skupštinskoj Deklaraciji o nezavisnosti da u potpunosti implementira obaveze iz Sveobuhvatnog predloga Specijalnog izaslanika UN za rješenje statusa Kosova i da se razvija kao multietničko, demokratsko društvo, da štiti prava svih zajednica i promoviše njihovo učešće u političkom i procesu donošenja odluka; da poštuje Povelju UN, Helsinški završni akt i da sarađuje sa Međunarodnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju u Hagu, da razvija dobrosusjedske odnose, uključujući i prijateljske odnose i saradnju sa Srbijom u cilju pomirenja.

2008. Vlada Srbije je donijela odluku da obavijesti Podgoricu da prisustvo njenog zvaničnog predstavnika Anke Vojvodić u Beogradu više nije poželjno. Ovo je korak predviđen Akcionim planom Vlade Srbije. Mi smatramo da ovaj potez predstavlja adekvatnu mjeru s obzirom da zemlje regiona imaju posebnu odgovornost za očuvanje mira i stabilnosti na Balkanu", istakao je Jeremić. Zanimljivo je i da je Vlada Srbije na današnjoj sjednici promijenila dio Akcionog plana o Kosovu i odlučila da vrati sve ambasadore u zemlje koje su priznale Kosovo. Ti ambasadori su proteklih mjeseci bili u Srbiji na konsultacijama.

U svijetu se, pored ostalog, dogodilo:

1547. Rođen je Miguel de Servantes, španski pisac. Pisao je pripovjetke, drame, romane i komedije. Njegovo djelo je opšteljudske vrijednosti, puno humanosti i humora, kompletna slika čovječanstva koje je u neprestanom sukobu između ideala i stvarnosti. Poznata njegova djela su: Galatea, Don Kihot, Uzorne novele, Ciganka...

1701. U Nju Hejvenu, u američkoj državi Konektiket, osnovan Univerzitet Jejl, danas jedan od najčuvenijih univerziteta u SAD.

1806. Pruska prekinula neutralnu politiku prema Napoleonu i objavila rat Francuskoj, u kom je poražena uz teške teritorijalne gubitke. Mirom u Tilzitu 1807. izgubila cijelo područje između Rajne i Labe i veći dio zemalja stečenih diobom Poljske.

1831. U atentatu ubijen predsjednik Grčke Joanis Kapodistrijas, jedan od vođa borbe za oslobođenje od turske vlasti. Kao predsjednik od 1827. vladao apsolutistički oslanjajući se na vojsku, što je izazvalo revolt liberalnih političara.

1835. Rođen francuski kompozitor i klavirski virtuoz Kamij Sen Sans, jedan od osnivača Nacionalnog muzičkog društva. Njegov bogat opus obuhvata sve vrste mužičkih djela.

1892. Rođen Ivo Andrić, pisac i diplomata, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1961. godine. Studirao je književnost i istoriju, a doktorirao istoriju u Gracu. Između dva svjetska rata bio je ambasador Jugoslavije u Berlinu. Stvaralački rad počeo je pišući pjesme, koristeći narodna predanja, legende i istorijsku faktografiju. Poznati njegovi romani su: Na Drini ćuprija, Travnička hronika, Gospođica, Prokleta avlija, i zbirke pripovjedaka: Nemirna godina, Žeđ, Jelena, žena koje nema, Znakovi, Deca, Kuća na osami i druga.

1934. U Marseju, dok je bio u zvaničnoj posjeti Francuskoj, izvršen je atentat na kralja Jugoslavije Aleksandra Prvog Karađorđevića, mlađeg sina kralja Petra prvog i knjeginje Zorke, najstarije kćerke crnogorskog kralja Nikole. Još kao prestolonasljednik pokazivao je apsolutističke težnje, a kada je postao kralj države Srba, Hrvata i Slovenaca isticao se otvorenom diktaturom.

1944. Počela III moskovska konferencija. Premijer Velike Britanije Vinston Čerčil i lider SSSR-a Josif Visarionovič Staljin razmatrali problem Poljske, Grčke i Jugoslavije i dogovarali se o uređenju Evrope poslije II svjetskog rata.

1962. Uganda stekla nezavisnost poslije gotovo 70 godina britanske kolonijalne uprave.

1963. Više od 2.000 ljudi poginulo u poplavama poslije pucanja oko 300 metara visoke brana Vajont kod Beluna, u sjeveroistočnoj Italiji.

1967. U Boliviji ubijen argentinski revolucionar Ernesto Če Gevara, simbol revolucije u Južnoj Americi. Kao borac za pravdu stekao veliku popularnost širom svijeta, posebno među mladima. Učesnik Kubanske revolucije, ministar u vladi Fidela Kastra, u novembru 1966. postao lider gerilaca u Boliviji, u oktobru 1967. zarobljen, potom ubijen.

1972. Održan je sastanak političkog aktiva Srbije, poslije koga su smijenjeni Marko Nikezić, Latinka Perović i drugi predstavnici liberalne garniture. Uslijedila su masovna kadrovska smjenjivanja - oko 1300 funkcionera za pola godine. Bilo je to nepunu godinu dana nakon smjene rukovodstva hrvatskog Maspoka.

1975. Sovjetski fizičar i disident Andrej Saharov dobio Nobelovu nagradu za mir.

1978. Umro francuski šansonjer i glumac Žak Brel.

1983. U eksploziji bombe u Rangunu, glavnom gradu Burme, ubijeno 18 funkcionera Vlade Južne Koreje, među njima četiri ministra i šef diplomatije Li Bum Suk. Vlasti Južne Koreje za podmetanje bombe optužile agente Severne Koreje.

1992. U pokušaju da spriječi razbuktavanje rata u Bosni i Hercegovini Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija usvojio rezoluciju o zabrani vojnih letova u vazdušnom prostoru BiH. Mirovnim snagama naloženo da nadgledaju zabranu.

1993. U sukobima Bošnjaka i Hrvata u Mostaru, u Bosni i Hecegovini, srušen Stari most, simbol grada, sagrađen u XVI vijeku, za vrijeme turske vladavine. Most bio pod zaštitom UNESKO-a.

1997. Više od 200 ljudi poginulo kada je uragan Paulina pogodio meksičko ljetovalište Akapulko.

2001. Američki naučnici Erik Kornel i Karl Vimen i Njemac Volfgang Keterle dobili Nobelovu nagradu za fiziku. Otkrili novo stanje materije, ultrahladni gas, čija primjena otvara mogućnosti za razvoj precizne elektronike.

2002. Umro jugoslovenski televizijski reditelj Sava Mrmak, jedan od najznačajnijih reditelja u domenu istorijske dokumentarne drame. Oprobao se u svim ostalim televizijskim žanrovima.

2004. U Avganistanu održani prvi direktni predsjednički izbori u istoriji te zemlje, pobijedio dotadašnji privremeni predsjednik Hamid Karzai.