Vremeplov - 27.oktobar

U Crnoj Gori i vezano za Crnu Goru, na današnji dan dogodilo se, pored ostalog, sljedeće:

1797. Prestala je da postoji Mletačka republika, a njene teritorije pripale su Francuskoj i Austriji. Boka Kotorska je tada pripala Austriji, koja je obećala da će poštovati stečene privilegije i forme uprave javnog života na toj teritoriji. Ubrzo se pokazalo da to neće biti ispoštovano.

1859. Poslanici velikih sila potvrdili su kartu Crne Gore koju je izradila Međunarodna komisija. Tek 17. aprila 1860. godine, na Carigradskoj konferenciji, potpisali su i protokol kojim su se saglasili sa odlukom o razgraničenju Crne Gore i Turske.

1864. Završen je popis stanovništva u Knjaževini Crnoj Gori i prema tim podacima, Crna Gora je imala 196.286 stanovnika.

1943. Saveznički avioni bombardovali Bar i Skadar.

1975. U Bijelom Polju rođen Predrag Drobnjak, crnogorski košarkaš. Profesionalnu karijeru započeo 1992. godine. U Partizan je stigao 1992. i nastupao je za njega do 1998, osvojio tri nacionalna šampionata i dva kupa Jugoslavije, a 1998. je sa Partizanom igrao na fajnal-foru Evrolige. 1997. je draftovan u drugoj rundi kao 49. pik od Vašington Buletsa.
1998. je prešao u istambulski Efes Pilsen, u kom je ostao do 2001. godine. U svojoj prvoj sezoni u NBA, Drobnjak je zadobio povredu zgloba zbog koje je pauzirao nekoliko utakmica. U drugoj sezoni odigrao je 82 utakmice i bilježio prosječno po 9,4 poena.
U Evropu se vratio 2005. Bio reprezentativac Jugoslavije. Član najbolje crnogorske selekcije.

U svijetu se, pored ostalog, dogodilo:

1505. Umro ruski vladar Ivan III Vasiljevič. Veliki knez moskovski od 1462. i "svih Rusa", ujedinio veliki broj kneževina, ojačao centralnu vlast i oslobodio ruska područja od Tatara.

1553. Na lomači, kao jeretik, spaljen španski ljekar i teolog Migel Serveto. Spisima "Christianismi restitutio", u kojima je odbacio hrišćansku doktrinu o Svetom trojstvu, izazvao gnijev i rimokatolika i protestanata. Na zahtjev vođe švajcarskih protestanata Žana Kalvina, uhapšen je u Ženevi, u kojoj se skrivao od rimokatoličke inkvizicije, i osuđen na smrt spaljivanjem.

1728. Rođen engleski istraživač Džejms Kuk, poznat kao Kapetan Kuk, jedan od najvećih morepolovaca u istoriji. Na osnovu svojih istraživanja napravio je mape Australije, Novog Zelanda i Havajskih ostrva, a 1893. objavljen je njegov dnevnik sa mnogobrojnih putovanja. Ubili su ga 1779. domoroci na Havajima.

1782. Rođen italijanski muzičar Nikolo Paganini, virtuoz na violini i kompozitor čijoj su vještini savremenici pridavali magične moći.

1806. Napoleonove trupe ušle u Berlin, nakon pobjede nad Prusima kod Jene.

1807. U dvorcu u Fontenblou Napoleon Bonaparta i španski kralj Karlos IV potpisali sporazum o podjeli Portugalije.

1811. Rođen američki pronalazač Ajzak Merit Singer, koji je 1851. usavršio prvu šivaću mašinu za široku upotrebu.

1858. Rođen Teodor Ruzvelt, predsjednik SAD od 1901. do 1909, čija je politika stvorila svjetsku silu od dotad izolacionističke Amerike. Sproveo je plan za izgradnju Panamskog kanala, a za posredovanje u rusko-japanskom ratu 1905. sljedeće godine dobio Nobelovu nagradu za mir.

1871. Velika Britanija anektirala dijamantska polja u Kimberliju, u Južnoj Africi.

1918. Britanske, francuske i italijanske snage porazile u Prvom svjetskom ratu austrijsku vojsku na italijanskom frontu.

1922. Pod pritiskom fašističkog pokreta Benita Musolinija, italijanska vlada podnijela ostavku.

1966. Generalna skupština Ujedinjenih nacija oduzela Južnoj Africi mandat nad Jugozapadnom Afrikom (Namibija).

1971. Kongo promijenio naziv države u Republika Zair.

1973. Mirovne snage Ujedinjenih nacija stigle u Kairo da uspostave liniju razdvajanja između egipatskih i izraelskih snaga.

1978. Egipatski predsjednik Anvar el Sadat i izraelski premijer Menahem Begin dobili Nobelovu nagradu za mir.

1991. Sovjetska republika Turkmenistan proglasila nezavisnost od Moskve.

1998. Savjet NATO-a odložio na neodređeno vrijeme aktivirajuću naredbu o vojnoj intervenciji protiv ciljeva u SR Jugoslaviji, nakon što su srpske vlasti povukle vojsku na Kosovu u kasarne i smanjile policijske snage u toj pokrajini.

1998. Gerhard Šreder preuzeo dužnost kancelara Njemačke, nakon što je Helmut Kol, izgubivši na izborima, podnio ostavku.

1999. Haljina koju je holivudska zvijezda Merlin Monro nosila dok je pjevala "Happy Birthday, Mr. President" predsjedniku Džonu Kenediju, prodata za 1.267.500 dolara, što je rekordna suma za dio odjeće prodat na aukciji.

1999. Naoružani napadači upali u parlament Jermenije u Jerevanu i ubili devetoricu ljudi, uključujući premijera Vazgena Sarksijana, predsjednika parlamenta Karena Demirkijana, dvojicu njegovih zamjenika i jednog ministra.

2000. Zbog jake oluje, ronilačka ekipa nije uspjela da uđe u podmornicu Kursk. Dan ranije, otkriveni su dokazi da su 23 mornara preživjela prvu eksploziju, zbog koje je ta ruska atomska podmornica potonula 12. avgusta u Barencovom moru. Stručnjaci su procijenili da mornari nijesu mogli živjeti duže od osam sati od početka katastrofe u kojoj je svih 118 članova posade izgubilo život.

2001. Švedski dnevnik "Ekspresen" prenio izjavu Kristera Petersona, koji je u nedostatku dokaza oslobođen optužbi za ubistvo švedskog premijera Ulofa Palmea 1986, da on zapravo jeste ubio premijera. Peterson je umro 29. septembra 2004. od posljedica moždanog udara.

2002. Na predsjedničkim izborima u Brazilu, pobijedio Luiz Inasio Lula da Silva. Da Silva je prvi brazilski predsjednik ljevičarskog opredjeljenja i predstavnik radničke klase.

2004. Međunarodna federacija Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca saopštila da je tokom 2003. u prirodnim katastrofama poginulo 76.806 ljudi, što je tri puta više nego u prethodnoj, 2002. godini. Do porasta ljudskih žrtava došlo je zbog ekstremnih klimatskih promjena u svijetu.