Vremeplov
- 15.novembar
U Crnoj Gori i vezano za Crnu
Goru, na današnji datum se, pored ostalog, dogodilo:
1943. U Kolašinu, prijestonici ratne Crne Gore, održano je Prvo zasjedanje
Zemaljskog antifašističkog
vijeća narodnog oslobođenja Crne Gore i Boke. To je jedan od najznačajnijih
događaja u novijoj istoriji crnogorskog naroda, kada su vijećnici ZAVNO-
a, izabrani na Skupštini predstavnika rodoljubivih građana Crne Gore,
donijeli istorijsku odluku da crnogorski narod uzme sudbinu u svoje
ruke i preuzme odgovornost za taj čin pred svojim narodom i pred istorijom.
Ovom istorijskom događaju pogodovao je razvoj međunarodnih i domaćih
vojno - političkih prilika u tom trenutku. U Kolašinu se, 15. i 16.
novembra 1943. godine, okupilo 544 delegata - narodna predstavnika,
bez obzira na njihovu političku, partijsku, nacionalnu, vjersku i socijalnu
pripadnost. Skupština je izabrala ZAVNO za Crnu Goru i Boku, kao najviši
organ narodne vlasti i najviše političko i predstavničko tijelo, od
118 vijećnika, pri čemu je deset srezova dalo po deset vijećnika, dok
su Podgorica i Nikšić imali po 14. Vijeće je izabralo Izvršni odbor, kao izvršni organ vlasti, odnosno Vladu, na čelu sa prof. dr Nikom Miljanićem.
Skupština je, između ostalog, objavila proglas, kojim se narod obavještava
da ZAVNO na sebe preuzima ulogu narodnog predstavništva i političkog
rukovodstva NOP- a u Crnoj Gori, i da će voditi brigu o svim potrebama
narodnog života.
1976. U Titogradu pušteni u rad prvi semafori i počeo novi režim saobraćaja u
centralnom dijelu glavnog grada Crne Gore.
U svijetu se, na današnji datum, pored ostalog, dogodilo:
1492. Španski moreplovac Kristifor
Kolumbo napravio je biljelešku o upotrebi duvana među američkim Indijancima,
što je prvi pisani dokument o toj biljci koja je kasnije osvojila svijet.
1577. Engleski gusar i admiral Frensis Drejk krenuo je na put oko svijeta i,
nakon trogodišnjeg uspješnog putovanja postao prvi Englez koji je oplovio
Zemlju. Tokom putovanja obišao je obale Afrike i Amerike, napadajući
i pljačkajući španske brodove.
1630. Umro je njemački astronom, matematičar i fizičar Johan
Kepler, koji je sa tri fundamentalna zakona o kretanju planeta dokazao
Kopernikovu hipotezu o heliocentričnom sistemu.
1787. Umro njemački kompozitor Kristof Vilibald Gluk. Autor
oko 100 i zaslužan za reformu opere. Muziku podredio tekstu i prilagodio
je dramskoj radnji.
1889. Pobornici republike kojima su se, nakon ukidanja ropstva
pridružili veleposjednici, svrgnuli su drugog i posljednjeg brazilskog
cara Pedra II i proglasili Brazil republikom s predsjednikom Manuelom
Deodorom.
1891. Rodjen Avarel Hariman, američki političar, diplomata i biznismen, jedan
od osnivača Atlantskog saveza, NATO-a.
1899. Tokom burskog rata, na području Johanesburga burski
vojnik Piter Bota zarobio je ratnog dopisnika londonskog "Morning posta" Vinstona Čerčila, kasnije čuvenog britanskog premijera. Bota je potom postao
vrhovni komandant burskih snaga i premijer, nakon rata osnovane Južnoafričke
unije.
1916. Umro je poljski pisac Henrik Sjenkjevič, dobitnik Nobelove nagrade za književnost
1905, koji je svjetsku slavu stekao istorijskim romanima ("Quo vadis", "Ognjem i mačem", "Kroz pustinju i prašumu").
1920. Održana je prva skupština Lige naroda u Ženevi u Švajcarskoj.
1923. Galopirajuća inflacija u Njemačkoj je dostigla vrhunac - osam milijardi
maraka za jedan američki dolar.
1954. Umro američki filmski i pozorišni glumac Lajonel Barimor. Kao dijete se
proslavio u ulozi Olivera Tvista, a pred kraj života, kao težak invalid,
vezan za kolica, odigrao više zapaženih uloga.
1969. Tokom Hladnog rata, sovjetska podmornica K-19 se sudarila u Barencovom
moru sa američkom podmornicom USS Gato.
1971. Delegacija Narodne Republike Kine prvi put učestvovala
na zasijedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.
1971. Američka kompanija Intel pustila je u prodaju prvi komercijalni mikroprocesor
na jednom čipu, model 4004. To je otvorilo vrata za prodor na tržište
današnjih mikroračunara i PC-ja.
1976. Umro je Žan Gaben, jedan od najpopularnijih i najdarovitijih
francuskih filmskih i pozorišnih glumaca. Snimio je oko 90 filmova,
najčešće sa režiserima veteranima francuske kinematografije ("Obala u magli", "Velika iluzija", "Dan se rađa").
1976. Sirijska armija preuzela punu kontrolu nad Bejrutom,
u pokušaju da okonča 18 mjeseci dug građanski rat u Libanu.
1976. Kvebečki političar Rene Levesk na čelu separatisički orijentisane 'Kvebečke
partije je izborima došao na vlast u kanadskoj provinciji Kvebek.
1978. U Šri Lanki se srušio islandski putnički avion DC-8,
koji je iz Meke prevozio indonežanske muslimanske hodočasnike. Poginulo
svih 175 putnika i osam članova posade.
1983. Poslije invazije Turske na grčko ostrvo Kipar, lider
kiparskih Turaka Rauf Denktaš proglasio je Republiku Sjeverni Kipar.
1988. Nacionalno vijeće Palestinske oslobodilačke organizacije
na zasijedanju u Alžiru proglasilo je nezavisnost Palestine na Zapadnoj
obali i u Gazi sa glavnim gradom Jerusalimom.
1990. NATO i Varšavski pakt dogovorili su se u načelu o
drastičnom smanjenju konvencionalnog naoružanja. To je bio prvi dogovor
o konvencionalnom naoružanju dva vojna saveza poslije Drugog svjetskog
rata.
1994. Predsjednik Austrije Tomas Klestil priznao je, prilikom
obraćanja članovima izraelskog parlamenta, da je njegova zemlja propustila
da u prošlosti prizna sopstvenu ulogu u nacističkom holokaustu.
1999. Policija rasturila antiameričke demonstracije u Turskoj i Grčkoj organizovane
povodom posjete predsjednika SAD Bila Klintona tim zemljama.
2002. Hu Đintao je postao generalni sekretar Komunističke
partije Kine.
2004. Pred Tribunalom u Hagu počelo je prvo suđenje kosovskim
Albancima za ratne zločine počinjene tokom sukoba na Kosovu. Fatmir
Ljimaj, Haradin Baljaj i Isak Musliju optuženi su za nezakonito pritvaranje,
mučenje i ubistva albanskih i srpskih zarobljenika u logoru Lapušnik
kod Glogovca u ljeto 1998. godine.
2004. Hrvatski premijer Ivo Sanader doputovao je u zvaničnu posetu Srbiji i Crnoj
Gori. On je prvi hrvatski premijer koji je došao u Beograd nakon raspada
bivše SFRJ i osamostaljenja Hrvatske.
|