Prezimena u Crnoj Gori

Đ

Đadrić, Herceg-Novi
Đaja, grana grupe Banovića iz Donjih Banjana (Nikšić). Od njih su u Dubrovniku, drugi u Risnu, ovi Đaje jesu ogranak Višnjića iz Golije (Nikšić), pa jedni zabelježeni i kao: Bjelanović; Kotor, ogranak Popovića iz Pipera, nastanjenih i u Risnu
Đajić, Piva i Uzgori (Volujak), porijeklo iz Oraha (Trebinje), srodnici Majstorovića
Đajići iz Pive (Stabna), ustaš iz Hercegovine
Đajko, i kao: Grljević, Bjeloši (Cetinje)
Đajko (Grljevići), bratstvo u Bjelošima
Đajković, Cetinje
Đakit, vidi: Đokić
Đakovac, Berane; Pljevlja
Đaković, Kotor 1680. god.; Cetinje, doseljenici iz Karlovca (Hrvatska); Piva, grana Vojinovića, srodnici Šošovića i Boškovića, od njih su u Njegnjevu (Bijelo Polje). Od njih su u Bosni; Gornje Vasojeviće, ranije Fatić; Nikšić; Vrbovo i Kričak (Pljevlja)
Đakovići iz Pive (Plužine), starosjedioci
Đakon, Podgorica
Đakonović, Pobori (Budva) iz Stare Crne Gore. Odatle su jedni otišli u područne Reževiće, u Paštrovićima ranije Režević, Kaluđerac (Petrovac na Moru); Ulcinj 1887. god.; Kotor
Đalac, Đalci (Rijeka Crnojevića); Mikovići (Paštrovići)
" Đalac" (Mikovići), bratstvo u naselju Orahovu
Đaletić, i kao: Đalević, Gornje Gostinje i Martinići (Bjelopavlići), ogranak Janjevića iz grupe Bubića; Nikšić
Đalović, Bistrica, Vlah, Kostenice, Mirojevići, Pobreić i Sipanja (Bijelo Polje), porijeklo iz Korita. Od njih su u Drenovi (Trstenik)
Đan = Đani, Štoj (Ulcinj)
Đananin, Salč (Ulcinj)
Đandić, Lepetane (Boka Kotorska), doseljenici iz Konavala; Risan
Đanević, Herceg-Novi
Đanin, Salč i Krute (Ulcinj)
Đanica, Herceg-Novi i kao: Lasić
Đanević, Igalo, Herceg-Novi
Đapić, Nikšićko Prekovođe; Nikšić i područni: Studenca, Rastovac, Šipačno i Trepča (Nikšić). Od njih su u Pivi; Oputne Rudine (Nikšić)
Đapići iz Pive (Miloševići) doseljeni iz Nikšića
Đardini, Kotor
Đaćić, Gotovuša (Pljevlja)
Đačanin, vidi: Pejović, u Đalcima
Đačac, vidi: Đačić
Đačić, i kao: Đačac, Šavnik, od njih u omaševu (Šehovići), Bijelo Polje; Oćevini i Podgori (Pljevlja); Lijeska (Bijelo Polje); Gornje Rudinice, Piva, grana Ruđića. Od njih su na Glasincu (Romanija) i u Cetinju
Đačići iz Pive (Rudinice), rod s Nikolićima iz G.Rudinica
Đevenica, Mojdež, Herceg-Novi
Đevšević, Plav, ogranak Đuravčevića iz Budze (Budeza), Zatrijebač
Đegović = Đedović, u Primorskoj krajini, iz Miridita (sjeverna Albanija)
Đedović, Bukovica (Šavnik), ogranak Balotića (Tomića) i kao: Mateljević, kod Valjeva porijeklom Novljani, doseljenici iz Banjana, od njih u Valjevu (Srbija); od njih su u Gornjoj Morači; Nikšić; Oputne Rudine (Crkvice), Nikšić iz Grahova (Nikšić); Nudo i Grahovo (Nikšić), porijeklom su iz Bijelog Polja, od njih su na Volujaku; Miokusovići (Bjelopavlići); Reževići (1784. god.) Paštrovići; Sutomore (Bar) 1850. god. Kotor; Orah i Mosko (Trebinje), doselili se iz Grahova (Nikšić); Šušanj (Bar)
Đeđević, Spuž i Podgorica, porijeklom su iz Kuča
Đek (Đeka), Bar; Štoj (Ulcinj)
Đekaj, Demiri, Ckla (Skja) uz Skadarsko jezero; Štoj i Salište (Ulcinj)
Đekin, i kao: Đokon, Bar
Đekić, Sretnja (Bjelopavlići). Od njih su u Maloj Ivanči i Ratarima (Šumadija); u Podgorici 1900. god.; Jelići (Tutin), doselili se iz Drobnjaka; Đurići i Kralje (Andrijevica), ogranak Dabetića iz grupe Novakovića; Berovo (Kuči), ogranak Ljačevića iz grupe Mrnjavčevića Zećana; Orahovo i Momišići (Zeta); Orahova (Kuči), ogranak Vujoševića, ranije Pepić, potomci Đeke Mirkova, koji se preseliše u Bjelisavce, Mataguže i Momišiće (Zeta), a jedni u Vladanju i Jaziće (Zeta) kao: Orahovac; Stjepo (Zatrijebač); Podgorica; Komaran (Pljevlja) i kao: Rovčanin
Đeklić, Herceg-Novi
Đekov, Ulcinj
Đeković, Lopate (Lijeva Rijeka), Podgorica, ogranak Miloševića; Vladanje i Zaton (Zeta), doselili se iz Gruda, a porijeklom su iz Perkova Dola sa Velestova (Cetinje); Tuzi; Vladimir (Ulcinj); vidi: Đekaj u Stijepu (Zatrijebač)
Đelaj, vidi: Đelović
Đelal (Đolala), Ulcinj
Đelašević, Vladimir (Ulcinj)
Đelvan, Herceg-Novi
Đelević, Vioc (Pelev Brijeg) i Ratonožići (Bratonožići) i kao: Đelević = Vučević, potomci Bratovi; Ržanica (Vasojevići), ogranak Pljančara, porijeklom iz Škrelja (Albanija); Vilac i Glavice (Bjelopavlići), kasnije Kaluđerović iz grane Petrušinovića; Kolomza (Ulcinj); vidi: Đelović
Đeletić, Martinići (Bjelopavlići), ogranak Janjevića, grana Bubića
Đelioli, Ulcinj 1885. god.
Đelinović, Cetinje
Đelović, i kao: Đelević, Gornja Ržanica (Vasojevići) iz Škrelja (sjeverna Albanija), ogranak Pljančara; U Vuksanlekićima (Tuzi), Hoti i kao: Đelaj
Đelošaj, vidi: Đelošević
Đelošević, Koće i Zatrijebač (Kuči) i kao: Bakečević (Đelošaj). Vidi: Đelošaj
Đeloši, Bara uz Bojanu
Đelpi, Herceg-Novi
Đeljaj, vidi: Đelović
Đeljašević i kao: Đelošević, ranije: Bakečević, u Koćama (Kuči); Đeljoš u Podgorici iz Kosijera (Cetinje); Martinići (Bjelopavlići), ogranak Radovića, grana Vukšića
Đeljević, Trobojka (Hoti), ranije: Hotjunčević, sišli u Zetu
Đeljoš, u Podgorici iz Kosijera (Cetinje)
Đemđinović, Podgorica
Đenaš, Velji Ostros i Bojka u Primorskoj Krajini; Paštrovići, ranije Balać iz Spiča (Sutomore), Bar
Đenašević, Bojka (Ulcinj)
Đenđimović, Bar
Đenđinović, ranije: Đinđin, Đenđinovići (Sutomore), Bar, doseljenici sa Srednjodalmatinskih ostrva, a tamo iz Italije
Đeneralović, Podgorica 1775. god.
Đenisijević, kod Pljevalja su došli iz Mirjanića (Pljevlja)
Đentil, i, Kotor 1458. god.
Đenčić, Seoca (Crmnica) i jedni prešli u Arbaneš i Velji Ostros, uz Skadarsko jezero
Đepg, i, Štoj (Ulcinj)
Đepčević, Srpska (Zeta)
Đeranić, Vasojevići, ogranak Mijomanovića
Đerasim, predak gr. bratstava Marićevica sa Pajovićima, Vodalija sa Boratovićima i Parača
Đerasimović, Tamnik (Tavnik) i Ljubić (Srbija), jedni i kao: Podgorica i Jevtović, porijeklom od Podgorice (Crna Gora)
Đergić, Vraka i Skadar (Albanija) i kao: Đergić - Banuši, porijeklom iz Crne Gore, vidi: Đerkaj
Đerđ, Klezna (Ulcinj)
Đeršelović kasnije i kao: Bracović, Zatrijebač (Kuči), doseljenici iz Selaca (sjeverna Albanija), pa su jedni prešli na Kosor (Donji Kuči), vidi: Bracović, ogranak Đerđelovića. Od njih su u Spužu (Bjelopavlići)
Đerekarac, Đerekare (Novi Pazar), doselili od Rožaja, a porijeklom ogranak Kurtovića iz Kuča
Đer, i, ć, Sveti Đorđe, Pistule i Štoj (Ulcinj), vidi: Đerić
Đerđin, Kolomza (Ulcinj)
Đerić, vidi: Đer, Bukorov Do i Pejov Do (na zlatnoj strani), Gornji Banjani (Nikšić), grana Zlatnopojasovića iz grupe Novljana. Srodnici kod Gacka i Nevesinja. Srodnici su im u Hercegovini; Đerića dolovi i Đerića Glavica na Sinjajevini a 1750. god. u područnom Zagulju, grana Zlatnopojasovića; Orovac (Pljevlja); Podgorica, iz Kuča; Trebinje (Hercegovina), potomci Maleša (Mamševića) sa Mališa (Gacko)
Đerkaj, i kao: Đergić = Banuši, Vraka (Skadar) iz Crne Gore; vidi: Đerković
Đerković, Bezjova (Kuči), ogranak Milovića, Križanja i Ubli, Kuči su od bratstva Boljevića iz Bratonožića, i u Grimu (Vraka), Skadar i kao: Banuši; Kovačevo (Novi Pazar), jesu iz grane Mijomanovića Vasojevića; Bukovac (Pljevlja); U Zatrijebaču kao: Nik- Đokait (Nik- Đerković), potiču od Bonkeća. Od njih su kod Plava; Skadar (Albanija) iz Crne Gore
Đermamčević, Ništice u Goliji (Nikšić)
Đermančić, ogranak Ilića iz Krivošija, sišli u Žlijeb, Herceg-Novi
Đerović, Crkvice (Nikšić)
Đerčija, Kolomza (Ulcinj)
Đećević, vidi: Đečević
Đečbitrič, i, Đečbitriči (Primorska krajina)
Đečev, u Podgoricu se doselili izAlbanije
Đečević, Starokuči, ponegdje i kao: Đećević. Od njih su i u Spužu (Bjelopavlići), u Podgorici, iz Dinoše (Tuzi), Grudama, Tuzima, Zeti, Beranama iz Podgorice i kod Plava
Đečevići, bratstvo Đečevića iz Dinoše
Đerčić, Kotor, po nahočetu
Đečkrtoj, Đečbitriči u Primorskoj Krajini
Đešević, Plav i područni Bogajići
Đešnić, Orah (Nikšić)
Đivanović, Kotor i područna Orahovica, doseljenici iz Grblja; Topla, Herceg-Novi; Budva
Đikanović, Ulići (Rijeka Crnojevića) i u gradu, ranije Ulić, starinom Mrke (Piperi). Od njih su u: Dodošima (Cetinju), Vraki (Skadar), Mrkojevićima (Bar), Kotoru, Ulcinju, Nikšiću, Podgorici i kod Leskovca (Srbija); Markov Do u Markovini (Cetinje), potomci Đikanovi. Od njih u: Gornja Gorica (Zeta); Brezna, Rudinice (Potprisoje), Piva, matično, grana Ruđića; Pivi, Krnovu i Bijeloj (Šavnik), doselili (1790) iz Nikšića; Zlostup i Praga u Goliji (Nikšić); kod Nikšića i kao: Gašević. Od njih su u Vrbasu (Bačka); Vitasojevići (Pješivci) i kao: Štekojević, ranije Bobić, porijeklom su iz Kuča; Kotor
Đikanovići (Vuksanovići), bratstvo u Ceklinu
Đikanovići iz Pive (G.Rudinice, Brezna), starosjedioci u Rudnicama
Điknić, Podgorica
Đilas, Zagrad (Župa Nikšićka), grana Nikšića (do 18. v.), kao: Vojinović; Nikšić; Polje (Mojkovac)
Đilović, kod Risna, Bijela i Kumbor, Herceg-Novi, doseljenici (oko 1690. god.) iz Hercegovine
Đina, Budva
Đinarija, Kuti, Herceg-Novi
Đinđini, vidi: Đinđinović
Đinđinović, Bar i kao: Đinđini u Sutomoru i kao: Đenđinović, došli sa Srednje Dalmacije. Porijeklom iz Italije
Đinđić, ogranak Bulatovića
Đinovski, u Podgorici iz Galičnika (Makedonija); Mojdež i Dobra (Boka Kotorska) 1909. god.
Đinović, Duboki Do u Đinovićima (Kosijeri), Cetinje. U 15. V. prešli jedni u Ćekliće (Cetinje), i potomci dalje u Ponare (Zeta), pa dalje, od njih jedni u Vraku (Skadar) zvani i: Sakar = Sakri, drugi u Kralje (Andrijevica), kao: Đinović; U Kotoru (1547. god.) i kao: Kapica iz Crne Gore; Raošići (Tivat) došli (16. v.) iz Albanije; Plav i područno jesu ogranak Kovačevića (Rajevi Do), Vasojevići i Vojno Selo (Plav);Nikšić, došli iz Đenovića, Herceg-Novi; Krtole i Bijela, Herceg-Novi; Borič (Vraka), Skadar i kao: Musaja, Ograja, došli iz Zete (Podgorica)
Đinovski, Mojdež i Dibra (Boka Kotorska)
Điokando, i kao: Đonato, Budva, po nahočetu
Điraković, Kotor; U Komanima (Podgorica) potomci Ćirka Miloševa, ogranak Sekulića
Đirković, Prnjavor i Skić (Plav) oko 1784. god.; u Bjelopavlićima kao: Kalezić
Đovanović, Herceg-Novi
Đogo, Bukovice (Pljevlja)
Đogović, Borilovine (Mojkovac), doselili iz Uskoka (Žabljak), grana Dedejića, porijeklom iz Čeva (Cetinje); Lijeska (Vraneška Dolina) kod Bijelog Polja
Đođić, ogranak Kordića, grana Branilovića, jedni i kao: Milošević u Nikšiću
Đođići iz Pive (Miloševići, Budan) iz Jasena iz Gacka
Đozgić, Maoče (Pljevlja) i u gradu 1855. god.; Obrov (Bijelo Polje)
Đozit, Bar
Đozović, Biševo (Rožaje) kao: Sinanović iz Kuča; Berane
Đok, Bar
Đoka, Ulcinj
Đokait, vidi: Đokić
Đokaj, Fundana (Kuči) ranije: Premić; Zatrijebač kao: Đokić; Kanović u Podgorici
Đokvučić, Bartule i Šestani (Primorska krajina), ogranak Karanikića
Đokđurić, Šestani (Primorska krajina), ogranak Karanikića
Đokin, Salč (Ulcinj)
Đokić, i kao: Đokait, Zatrijebač (Kuči), pripadaju rodu Bonkeća, razgranati; Morača; Podgorica; Tuzi; Bar; Repeza (Šestani), Primorska, starosjedioci; Vasojevići, i kao: Đurđevac, ogranak Đurašković; Cecuni (Andrijevica), grana Mijomanovića; Dolac (Berane); kod Mojkovca su iz Rovaca (Podgorica) i u Kari (Prokuplje) ogranak Bulatovića iz Rovaca; Zaseoke (Donje Dragačevo), Srbija, doselili se od Bijelog Polja (Polimlje); Botun (Zeta), sišli iz Gruda (Tuzi); Opletac (Bajina Bašta), potomci Domazeta iz Crne Gore, vidi: Nešković; Vladnja i Kodrobudan (Zeta), ogranak Ivezića (Pepića). Od njih su u Kolašinovićima (Bjelopavlići); Glumač (Požega), Srbija, porijeklom iz Drobnjaka; Knić (Kragujevac), od Kolašina
Đokmarković, Dedići u Gornjim Šestanima (Primorska krajina)
Đoković, Mala Crna Gora (Pusto ostrvo) na ušću Sušice u Taru, ogranak Sandića - Dakića; Nikšić; Timar (Žabljak), doselili iz Čeperja (Potarje); Jugovići (Župa Nikšićka) i Jasenovo Polje (Nikšić), ranije Vojvodić iz plemena Nikšić; Berane, pa odatle u Lukavicu (Bijelo Polje); Vraneši (Bijelo Polje); Gajtan (južna Srbija); doseljenici iz Rovaca (Podgorica) a drugi iz Zagrade (Župa Nikšićka); Trešnjevak (Lepenica), Srbija, doseljenici iz Mataruga (Pljevlja); Vasojevići, ogranak Neradovića (Raketića), iz grupe Lopoćana; Borač (Kragujevac), ogranak Vesovića iz Bjelopavlića; Raškovići (Gruža kragujevačka), porijeklom iz Vasojevića; Borač i Brestovac (Kragujevac), ranije: Taranin, porijeklom od rijeke Tare (Crna Gora), prije 1804. god.; Praga (Nikšić)
Đokovići - bratstvo iz sela Jasenovo Polje, u podnožju planine Vojnik, desetak kilometara od Nikšića
Đokolaj, Široke, uz Skadarsko jezero (Albanija), doselili iz Stare Crne Gore
Đokhaj, Gornji Oblik (Primorska krajina)
Đolaj, Tuzi i Podgorica 1876. god.; Nikšić
Đolbalić, Gusinje
Đolević, Vasojevići, ogranak Zonjića (Dabetića); Grude (Tuzi), ogranak Beriša, potomci Đon Sume
Đolić, Mali Zaljev (Bar)
Đolović, Ljuhari (Fundina), Kuči. Zajedno sa Perkovićima i Muhovićima potomci su Đure i Krste Martinovića iz Bajica (Cetinje). Od njih su u dolini Lima, jedni i kao: Đolaj u Zatrijebaču
Đoljaj, vić, Zatrijebač (Kuči) i kao: Đoljević; Tuzi; Podgorica 1910. god.
Đoljašaj, kao: Đoljašević i Đoljošaj, Zatrijebač (Kuči)
Đoljević, u Vraki kod Skadra (Albanija), iz Crne Gore
Đombalić, Berane; kod Gusinja ranije Đonbala
Đon, Zupci (Trebinje) i Begojevi selo (Šume trebinjske), doselili se iz Stare Crne Gore. Srodnici: Ilića - Vukalovića i Vujačića
Đonato, vidi: Điokodo
Đonaj, Anamelsko polje (Ulcinj); Tuzi
Đonbalić, ranije: Vusanj, Vusanja (Gusinje) i Vojno Selo (Plav), doseljenici iz Vusanja (Vukli), sjeverna Albanija
Đondović, Crljenice (Pljevlja)
Đone, Bar
Đoneta, Zadar (Gornja Dalmacija), doselili se iz Šestana (Primorska krajina)
Đoni, it, Ulcinj i područni Reč
Đonin, Salč (Ulcinj)
Đonit, Bar
Đonitinik, a, Bar
Đonković, ranije Vučendreković (šire Pestan), potomci Vuča Drekina u Krnjici (Markovići), Primorska Krajina, porijeklom su iz Škrelja (sjeverna Albanija)
Đonlekaj, i kao: Đonlekić, Zatrijebač, ranije Džukelić u Orahovu (Kuči)
Đonlekić, vidi: Đonlekaj
Đonljekić, vidi: Đonlekaj
Đonmarković, Šestani (Primorska krajina), ogranak Dedića iz Škrelja (Albanija)
Đonov, Cetinje
Đonović, u Herceg-Novi doselili se (u 15. v.) iz Kroje (Albanija), srodnici su im u Crmnici, porijeklom od Štipa (Makedonija) (u 14. v.) i kao: Đonovica, došli na svoje Đenove; Cetinje, doseljenici iz Skadra (Albanija); Stjepo (Zatrijebač) i kao: Đokaj, ogranak Bonkeća, grana Hota, porijeklom iz Pipera (Podgorica), vidi: Hot; Rudine (Nikmaraši), Zatrijebač i kao: Đotović; Bistrica (Bijelo Polje); Ulcinj i područni Reč; Bljaca u Gornjim Šestanima, ogranak Lukića; Knić (Kragujevac), porijeklom od Kolašina
Đonovići, bratstvo u plemenu Brčelima
Đonovica, Tomići (Crmnica), došli iz Zete, preko Kroje (Albanija) došli iz Štipa (Makedonija) u 14. v. Vidi: Đonović
Đonhaj, Donji Oblik (Ulcinj), došli iz Bogore
Đončić (Junčić), u Kotoru 1460. god.
Đonšep, Bar
Đor, i, Ulcinj 1912. god.
Đorga, Spič (Sutomore) u 16. v.; Bar
Đorgović, Kolašin
Đorđević, Nikšić i područno Duga i Gornje Polje; Donje Dragačevo (Srbija), ogranak Pantelića. Bili su i u Bijelom Polju, porijeklom iz Bjelopavlića; Kaluđerica (Beograd) iz Đurđevića Tare (Pljevlja); Barč i Zakute (Kragujevac), doselili se od Tare, pa i kao: Taranin; Cetinje; Kumbor, Herceg-Novi; Herceg-Novi, po nahočetu; Ulcinj 1890. god.; u Toplicu (južna Srbija), došli iz Rovaca (Podgorica)
Đorđ, i, Kotor u 16. v.
Đorđijević, Šekular i Murina (Gornji Vasojevići), porijeklom iz Tušine (Žabljak) ogranak Cerovića
Đorđić, ranije: Gimanović, pa prešli u Dubrovnik; Obrov (Bijelo Polje), iz Jezera (Žabljak)
Đorković, Nikšić i Risan
Đorlić, Zaselo (Užička Crna Gora) iz Pive, potomci uskoka
Đorović, Vasiljevići (Župa Nikšićka); Ćetkovići (Šekulari); Šestani (Primorska krajina), doseljenici iz Škrelja (sjeverna Albanija); Žljijeb i Kuti, Herceg-Novi (1687. god.) doselili iz Stubica (Pješivci); Miruše uz Trebišnjicu
Đorovići, rod iz bratstva Ćetkovića iz Šekulara, starinom iz Drobnjaka
Đorojević, Martinići (Bjelopavlići) i kao: Stojković, Stupa, Duga, u Miločanima i Gornjem Polju (Nikšić)
Đotović, vidi: Đonović, u Nikmarašima (Zatrijebač), Kuči
Đoc, i, Bar
Đocit, Bar
Đubić, Pečurice (Ulcinj) potomci Ive, kao i područni: Bećirović
Đuda, Paštrovići, doselili se iz Stare Raške. Razgranati. Od njih su u: Budvi, Ulcinju, Kairu (Egipat), i drugim krajevima, kao: Srzentić i druga prezimena
Đudelić, ranije Đuda, u Paštrovićima, od njih u Budvi
Đudeti, Kotor
Đudrić, Herceg-Novi
Đuer, Klezna i Kolomza (Ulcinj)
Đuzić, Gledići (Gruža Kragujevačka), porijeklom iz Kolašina
Đujić, Đurašići, Mažići (Kuči), u Zaostro (Pljevlja), kasnije: Stanić
Đujović, Releza (Podgorica)
Đujovići, bratstvo u Relezi
Đuka, Dobrota (Kotor)
Đukanović, kod Plava su od Bakočevića iz Kuča; Balabanima (Zeta); u Podgorici iz Gornje Zete; Mačuge (Crmnica); Bjelice i Đinovići (Cetinje), istorodni, od njih su u Podgorici;Kućište (Krajište) u Cucama (Cetinje), ogranak Ivanovića, potomci kneza Šćepana (ranije Zvicer), od njih su u: Risnu; Nikšiću, područno u Lukovu, Rudinama i Velimlju, prije bili u Zupcima (Trebinje) pa se jedni odselili u Srbiju, a neki u SAD; Gađi (Rijeka Crnojevića), iz Komana; Kuta (Čevsko Polje) i Podždrijelo (Zaljut) u Čevu (Cetinje), ranije: Ivanović, potomci kneza Ivana Ozrova. Od njih su u Cetinju, Grlici (Danilovgrad), Breznama i Ivanovićima (Piva), ranije: Ivanović sa Čeva, a ovdje kao: Durutović, kao i oni u Brezoviku i Ivanje (Nikšić), kao: Đukanović, Bubrežak (Nikšić), Mratinje (Piva), grana Branilovića, od kojih su: Topalović, Sočice, Gojković, vidi: Brajković i Orlović; Ledenice i Dragalj (Risan); Kostajnik (Valjevo - Srbija) iz Pive
Đukanovići (Ivanovići), bratstvo u Podaždrijelu
Đukanovići, bratstvo na Čevu
Đukanovići, bratstvo u Križevu Dolu
" Đukanović", bratstvo u Sotonićima
Đuk, i, u Baru
Đukđurić, Donji Karanikići u Šestanima uz Skadarsko jezero
Đukin, u Srpskoj Crnji (Sjeverni Banat)
Đukelić, Podgorica
Đukić, Crkvičko polje (Piva) potomci Đurka, došli iz Pošćenja (Žabljak), potomci Abazovića. Od njih su jedni u Jadar, a drugi u Cerovo (Ražanj), Srbija; vidi: Mutap; Lijeva Rijeka (Vasojevići). Od njih su u: donjem Polimlju, pa preko Bihora u Malaju i Raždagiju (Sjenica) i dalje u Reovce (Kraljevo), te u druga mjesta: Police u donjem i gornjem Polimlju i kao: Jašarević u Bihoru, a kao: Đukić u Gračanici, Cecunima i kod Plava i kao: Đukić = Grašić; pješivački Đukići (došli od Lijeve Rijeke) u područno pješivačko Selište, pa u Straševinu (Nikšić), Bliznu (Piperi) od kojih su u Parizu (Francuska) i Gusinju, Metehu (Plav); Cetinje; Štitarice (Mojkovac); Srbobran (Bačka), kasnije: Kurjački, došli iz Crne Gore; ogranak Đurkovića - Petrovića iz Pipera otišli u Gril (Vraka), Skadar, kasnije i kao: Kodra; u Vraki (Skadar) i kao: Ajković iz Zete, porijeklom iz Metohije; u Podgorici ubilježeni 1903. god.; Brskut (Bratonožići). Od njih su: Šainović u Gusinju i Đurković u Piperima
Đukići (Selištani), bratstvo u Selištima
Đukići, bratstvo u Donjoj Morači, Prekobrđe, porijeklom iz plemena Bratonožića
Đukići iz Pive (D.Crkvice), doseljeni iz Pošćenja iz Drobnjaka
Đuknić, u Drobnjacima su od bratstva Nikšić
Đuković, Bobovo, pa Petine i Podgora (Pljevlja) i kasnije jedni kao: Mijatović; Kuči; Bistrica (Donja Zeta) iz Gluhog Dola (Crmnica); Đurovci, Bes i Tijana (Donja Krajina), od njih u Kolašinovićima (Bjelopavlići); u Podgorici ogranak Lainovića, od kojih su u Nikšiću; u Cetinju; vidi: Đuković - Gudanović u Bistrici
" Đuković", grana bratstva Masloničića u Gluhom Dolu
Đukslić, Dobra Rijeka (Gornje Polimlje) 1485. god.; u Drobnjacima ogranak Bijelića iz grane Nikšića
Đulajić, Pješivci, srodnici Sarića iz Banjana (Nikšić)
Đulić, Dobra Voda (Gusinje)
Đulović, Pljevlja
Đulomerović, Bar
Đulorić, Vasojevići, ogranak Dabetića, grana Novakovića
Đul, š, Ulcinj 1885. god.
Đunio, Kotor
Đupanović, Kotor
Đupovac, Podgorica
Đura, Bar
Đuran, Škaljari (Kotor), ogranak Zorana iz Duba (Grbalj), a tamo sa Mirca (Cetinje)
Đurani, bratstvo u Škaljarima
Đuranović, Šišići (Grbalj) 9. v., 14. v., i kasnije; Dugi Do u Njegušima (Cetinje), ogranak Punoševića. Od njih su u Kamenarima i Pobrđu (Boka Kotorska); u Berislavcima (Zeta) 1880. god. iz Meterize; Kotor; Peraška naselja, porijeklom iz centralne Crne Gore; Šišići (Grbalj), Žljijeb i Herceg-Novi (u 16. v.) doselili iz Đurđeva Brijega (Hercegovina); Herceg-Novi; Perast (Boka Kotorska) u 17. v., doselili iz Gluhog Dola (Crmnica); Gluhi Do (Crmnica), ogranak Ivčevića; Sotonići (Crmnica); Lipa (Vratolički Ugao) i Paprati (Rijeka Crnojevića), ranije Dobrilović, porijeklom iz Peći, ogranak Đuraškovića. Od njih su u Nikšiću, Spužu (došao Jovan iz Ceklina i primio islam) i Bjelopavlićima kao i u Dobrskoj Župi (Cetinje); Građani (Rijeka Crnojevića), od njih su u Kurilu i Berislavcima (Zeta) i Danilovgradu; Kurilo i Žabljak ogranak Kulića; Štitari (Podgorica); Štitari (Golija), Nikšić, ranije: Ekal-Elej-g iz Velestova (Cetinje); Berane; Cetinje; Kotor; Orahovo (Kuči) i kao: Đuraš i Đurašević; u Komanima (Podgorica) potomci Đuraša Stanka Vukotina, grana Bandića iz grupe Orlovića; Martinići (Bjelopavlići), potomci Đuraša porijeklom iz Klimenata, bližnji Đuraškovićima; vidi: Đurašković
Đuranovići (Punoševići), bratstvo u Njegušima
Đuranovići, zagranak bratstva Ivčevića u Gluhom Dolu
Đuranovići, bratstvo u Sotonićima
Đuranovići, bratstvo u Martinićima (Bjelopavlići)
Đurar, Klinci, Herceg-Novi
Đuratović, Mokrine i Zupci (1692. god.), Herceg-Novi
Đuras, Herceg-Novi
Đurasović, Herceg-Novi i područni Kumbor, doseljenici iz Zubaca (Trebinje)
Đurasovići, bratstvo u Viću (Stari Bar) iz Stare Crne Gore. Iz Vića pojedini su prešli u Mrkojeviće (Bar), Uliće (Rijeka Crnojevića), Cetinje, Herceg Novi, Kotor kao i veći broj u Raštane (Hercegovina). Đurasovići na području Starog Bara su potomci Krstića, čiji su preci porijeklom iz Pipera. Oko 1692. zabilježeni su u Staroj Crnoj Gori, a 1720. u Hercegovini. Od Đurasovića su u Kotoru Đurice (Kotor, Stara Crna Gora)...
Đuračević, Podgorica
Đuračić, Stubica i Cerovo (Pješivci). Od njih su u: Cetinju, Dobroti, Herceg-Noviom, Kotoru, Nikšiću i Ratkoceru (južna Srbija)
Đuraš, Klinci (Grbalj) u 14. v., kao: Vrančić, a kasnije kao: Đurašević; Ulcinj i područna Donja Klezna; vidi: Đurašević
Đurašaj, ranije Đurašović, u Zatrijebaču (Kuči)
Đurašain, ranije kao: Đurašević, u Nikmarašima (Zatrijebač), potomci Bonkeća; vidi: Đurašević; Kotor
Đurašević, vidi: Đuraš, u Zeti oko 1270. god. kao: Vranjčić (1331. god.) u Zeti a kasnije kao: Vrančić i Ilić = Đurašević = Gojčinović = Kaluđerović pa Crnojević, potomci Đuraša - Đurđa Ilića. Preselili se, jedni u Grbalj, kasnije kao: Đurašević, još kasnije: Đurađević, zavedeno je naselje kao: Đuraševići; Ledinac (na Njegušima), Cetinje i Podgorici i kao: Đurašević - Crnojević (1396. god.). Potomci Ilića (Đuraš). Kasnije jedni kao: Srnojević, vidi: Đurašain; Mišići (Spič), Bar; Bjelice (Cetinje) 1535. god.; Valište (iznad Ljute), Cetinje; Građani (Rijeka Crnojevića); u Grblju, ogranak Dubravčevića, starinom od Vučitrna (Kosovo); u Boguti i Donja sela (Rijeka Crnojevića) grana Sarapa, doseljenika iz Sarapova (Sarajevo) i kao: Đurašević = Sarap; u Prčanju (Boka Kotorska), u Tudurovićima, porijeklom su iz Pipera, a drugi (Žerodni) kao: Šaruljić; Paštrovići i kao: Jurašević, kasnije: Tomila (Tomilić); Kotor; Crnci i Kopilje (Piperi); Podgorica; Nikmaraši u Zatrijebaču (Kuči), vidi: Đurašević i kao: Đurašait; u Herceg-Novom, porijeklom iz Hercegovine (srodnici Kalođurđevićima, Gorčinovićima i Crnojevićima), neki su tako zabilježeni u područnim mjestima; zapadna obala Skadarskog jezera
Đuraševići, bratstvo u Građanima
Đurašin, Gornja Zeta, 1450. god.
Đurašin (Đuro), predak bratstva Đuričkovića
Đurašinov (Đurov) Đuričko, predak bratstva Đuričkovića
Đurašinović, Podbišće (Mojkovac), ogranak Bulatovića iz Rovaca
Đurašić, Gluhi Do (Crmnica), grana Vuletića, u Podgorici 1905. god.; Đurašići (Pljevlja)
Đurašić, grana bratstva Vuletića u Gluhom Dolu
Đurašković, oko 1700. god. zabilježeni u Crnoj Gori; Đuraškovići na području Rijeke Crnojevića su potomci Krstića, čiji su preci porijeklom iz Pipera. Srodnici u Klimentima (sjeverna Albanija); u Dobrsku okuće (Cetinje) kao: Đurašković, grana Dobrilovića, od njih u Gornje Vasojeviće, tako u Donjoj Ržanici i kao: Đurašević = Radovanić; u Podgorici iz Ceklina; isti su kod Gusinja i Plava kao: Đuričanin, Lušac, Berane i kao: Đurašković - Lušcanin, a u Beranama kao i okolini: Popović, Dajković i Tomašević; Adrović, a kao: Đurašković došli iz Vrbice u Bihoru, Alimpijević i Đurđevac u Vasojevićima su od njih Đuraškovići u Bjelopavlićima, Podgorici, Ulcinju, vidi: Đuranović; Nikšić; Herceg-Novi i područna Topla; Bar
Đuraškovići iz Gornjeg Ceklina
Đurbabić, Bijelo Polje, Berane i Podgorica; Skadar (Albanija) iz Crne Gore
Đurbović, Podgorica
Đurbizović, u Podgorici 1904. god., Carigrad (Turska)
Đurvuzović, Podgorica, porijeklom iz Komana
Đurgagić, Podgorica
Đurguzović, Podgorica
Đurđevac, Morača (Kolašin) kao: Đurđevac = Lješnjanin u Ivanje (Nikšić) iz Rovaca (Podgorica), vidi: Đurašković;
Đurđevci, bratstvo u Lukovu kod Nikšića
Đurđević (Balšić), Zetska vlastela 1396. god.; u području Drobnjaka 1445. god.; Paštrović; Nikšić 1546. god.; Maine (1434. god.), Budva; Budva u 15. v.; Rudine (1309. god.) na Banjskoj visoravni; Miruše na lijevoj obali Trebišnjice; u Crmnici (Dabiživ i Đurađ 1454. god.); i Drobnjaci (kasnije i naziv Banjani) kao: Đurđević = Heraković, a jedni i kao: Bob(al)ević 1655. god.; Kovačine (Pljevlja); Đurđević Tara, pa u Pljevlja; Kričak (Pljevlja) jesu iz područja Kolašina; Vrbovo (Pljevlja) iz Drobnjaka; u Paštrovićima 1516. god.; Ubli, sa katunima Stari Katun i Bljuštzra (Kuči). Od njih u Podgorici i jedni u Podgrad i Liještu (Kuči). Od njih su područni Milić, od kojih su Ganić kod Gusinja, u Plavu, Rožaju, Kolašinu, kod Bijelog Polja, grana Vujoševića, od kojih su Radonjčić u Gusinju i Kosovskoj Mitrovici, zatim Micanović u Kolašinu i Raškoj oblasti, pa Klikovac u Zeti i Pajović, od kojih su u Vladanji i Balabanima (Zeta). Od Milačića i Vujoševića su (Đurđević) i istoprezimenjaci u Vasiljevcu (Šumadija) i Prelević u Kolašinu, preci Đurđevića, doselili se iz okoline Skadra (Albanija); Podgorica, iz Kuča; Kosovi Lug (Bjelopavlići), potomci Malonšića. Od njih su u Piperima; u Mircu (Cetinje); Pješivci; Maine (Budva); Tuzi; Berane; Kolašin; Zeoke (Šumadijska Kolubara), porijeklom iz Morače (Kolašin); Moštanica u Kaluđerici (Beograd) iz Đurđevića Tare (Pljevlja); Paštrovići, ogranak Ređevića; Prčanj (Boka Kotorska); na području Risna i Herceg-Novog potiču iz Popova (Hercegovina); jedno vrijeme su boravili u Zupcima (Trebinje) 17. v. Dosta ih se iselilo u druga mjesta; U Mirušama (Nikšić); U Đurđevu (Bačka), iz Crne Gore
Đurđenović, Herceg-Novi i područne Brgule
Đurđić, Virak, Komarnica i Motički Gaj (Drobnjak), ranije kao: Miličić u Ublima na Banjskoj visoravni, odakle su preselili u Drobnjake; Dubrovsko (Šavnik), ogranak Ćutovića; Građani (Rijeka Crnojevića), starinci; Rijeka Crnojevića, porijeklom iz Peći (Metohija); u Rovcima (Kolašin)
Đurđići, bratstvo u Drobnjacima
Đurević, Dragomi Do (Ćeklići), Cetinje
Đurevići, vjerovatno prezime negdašnjeg brastva u Dragomi-dolu
Đurešić, vidi: Petrović = Karađorđević
Đuređaković, Budva
Đuretin, vidi: Đuretić
Đuretić, Bjelopavlići, ogranak Brajovića. Od njih su u Goričanima, Gostilju i Mojanovićima (Zeta), a odseljeni u Vraku (Skadar) i kao: Đuretin = Savoja; Podgorica, sišli ispod Bjelasice, vidi: Đukić u Vraki
Đurilović, u Kotoru
Đurilović, Cuce (Cetinje)
Đurin, ranije Suđa, Paštrovići
Đurina, bratstvo u selu Slivnici na površi trebinjskoj. Oko 1500. god. doselili se iz Dragomi Dola (Đureski Do - Ćeklići), Cetinje kao: Ilić
Đurinić, paštrovska brda
Đurinović, Krašići (Tivat), porijeklom iz Hercegovine
Đurinović, Herceg-Novi i okolina, porijeklom iz Hercegovine; Kotor; Budva
Đurisavić, Crmnica
Đurisović, u Gluhom Dolu (Crmnica)
Đurić, Cuce. Od njih su u: Ulcinju, Herceg-Novom i područnim Mokrinama, Podima, Srbini i Toploj. Jedno vrijeme su boravili kod Trebinja (Hercegovina); Rašići (Tivat) porijeklom iz Albanije; Dobrota (Kotor) i u Kotoru, vidi: Vuković; Budva i područne Maine, i u Kotoru; u Gluhi Do (Crmnica). Od njih su u Darzi (Ulcinj); Krtole (Grbalj); Osoje i Prisoje u Donjem Zagaraču (Danilovgrad), ogranak Radmanovića; u Bratonožićima; Pješivci, ogranak Premovića. Od njih su u Loznici (Mačva); Berane; Vraka kod Skadra (Albanija) i u Gusinju; Trojice (Pljevlja) 1832. god.; Kostajnik (Valjevo) i Pive u Cerovu (Ražanj), Srbija
Đurići, bivša porodica u Donjem Kraju
Đurići (Radmanovići), bratstvo u Donjem Zagarču
Đurići, bratstvo u Boki, u selu Srbini
Đurići (Jovovići), bratstvo u Gluhom Dolu
Đuric, Paštrovići i Maine (Budva)
Đurica, Nikšić, Kotor iz Stare Crne Gore, vidi: Đuričanin; u Podgorici 1908. god.
Đuričanin, Brezojevice i Đurička Rijeka (Plav); Gusinje ogranak Đuraškovića iz Ceklina (Rijeka Crnojevića); Lijeva Rijeka (Podgorica), i kao: Đurica
Đuričević, Bjelice (Cetinje) 16. v.
Đuričić, Gluhi Do (Crmnica) ogranak Brankovića-Čarapića; Rovine, Kobilji Do i Prentin Do, Male Cuce (Cetinje); Golija (Čarađe), Nikšić, doselili se iz Bodežišta (Gacko); Rajkovac, Valjevska Kolubara, porijeklom iz Pive; Gusinje; Motike (Čačak), porijeklom iz Bihora (Bijelo Polje); Područje Risna i Herceg-Novog, porijeklom iz Hercegovine; Kujava i Danilovgrad (Bjelopavlići), ogranak Vulića; Paštrovići; u Pješivcima i kao: Đuričić (Mijušković); Sasovići, Herceg-Novi (1692. god.) iz Bobana
Đuričići, bratstvo u Rovinama, u Prentinu Dolu i u Kobiljem Dolu u Malim Cucama
Đuričić, zagranak bratstva Brankovića-Čarapića u Gluhom Dolu
Đuričković, Donji Kraj (Cetinjesko polje); Dobronjež do (Đuričkov do) u Cucama; odatle i iz Cetinjskog polja dolaskom pod Garač planinu i u Komane (Podgorica) potomci Đurička Ivanova razgranali se i ima ih u više mjesta Zagarača. Jedno vrijeme su živjeli u Čarađe (Gacko), kao dio grupe Orlovića; od ovih Đuričkovića su: Bogetić, pa od njih kao: Mihailović i Dragović u Umčarima (zaseok Živkovac), Srbija, kasnije oni u Umčarima kao: Rasavović, kod Soko Banje u Jablanici i Uroševcu kao: Bogetić; u Spiču kao: Rasavović; Bar i kao: Vešković i Vuksanović, kod Valjeva kao: Vuković kasnije Lazarević, Kočani (Nikšić), kao: Bogetić i odatle u Labljane (Peć), Cetinju, Trinidadu (Kolorado)
Đuričkovići, bratstvo u Bajicama
Đuričkovići, bratstvo u Zagarču
Đurišević, Nikšić
Đurišić, Banjani (Nikšić). Od njih su u Vrbici (Pljevlja) kao: Ljemez; Vraka (Skadar) iz Lješanskog područja; Zabesa u Boljevićima (Crmnica); Mijogost u Gornjem Zagaraču (Danilovgrad), srodnici drugih "Mojogoštana"; Podnožje Velje Gore u Parcanima (Podgorica). Od njih su u Zabjeli, Donjem Botunu i Ponarima (Zeta); Podgorici; Bobiji (Rijeka Crnojevića); Bar i područni Đenđinovići (Sutomore), porijeklom iz Stare Crne Gore; Ulcinj 1887. god.; Danilovgrad; Perast i okolina (Boka Kotorska), porijeklom su iz Stare Crne Gore; Stoliv i Radovanići (Tivat) jesu starosjedioci; Budva, a jedni su po majci; Cetinje; U Gornjim Vasojevićima, ogranak Rajevića iz grupe Kovačevića; Tušići (Berane) i kao: Medović, došli iz Kralja (Andrijevica); Pljevlja i područno Maoče; Dobrilovina (Mojkovac); Bobotovo Groblje u Goliji (Nikšić), doselili se iz Bodežišta (Gacko), srodni sa istima u Vratkovićima (Gacko); U Kosovi Lug (Bjelopavlići) doselili se iz lješanskog područja; U Danilovgradu; Morinj (Risan)
Đurišići (Mijogoštani), bratstvo u Mijogoštu
Đurišići, bratstvo u Parcima
Đurišići, bratstvo u Boljevićima
Đurkalić, Golubovci (Donja Zeta)
Đurkinak, u Podgorici
Đurko, i kao: Dodac, Dolac (Rijeka Crnojevića) preselili se iz Paraca (Podgorica). Od njih su u Srbiji
Đurkove Doline, bratstvo u selu Krugu
Đurković, Riđani (Nikšić), ogranak Dragoševića = Trebješana. Od nji su u: Dubrovskom, Žabljak, Gornja Brezna (Piva), porijeklom iz Kuča, srodnici Dakovića u Grahovu (Nikšić). Istoimeni koji su bili nastanjeni u Riđanima (Nikšić); kod Mojkovca; Nikšićko Prekovođe, porijeklom iz Kuča; u Banjanima jesu iz grupe Klenčana, doseljenika iz Visokog (centralna Bosna), a tamo iz Klenka (Srijem), porijeklom su iz Kosova. Ranije kao: Tomaši i od onoga što je ostao kod Visokog su Avlijaš, a ovi u Banjanima nadimak "Klenčani" po Klenku u Srijemu. Kasnije nova prezimena: Baćović, Gligović, Antović, Lučić, Đurković i Vuković koji su se nastanili na Meku Grudu i Korita (Bileća). Jedno vrijeme jedni su se prezivali Mulina, od njih i Ćoro, bili na Romaniji. Od nji su: Antovići, Baćovići, Đurkovići, Gligovići, Orbovići, u više naselja Srbije; u Dabar (Hercegovina) kao: Antović; Kamenari (Risan), doselili iz Banjana; Budva; Njeguši (Cetinje) 15. v.; u Srbiju iz Jošice (crnogorske), mjesta nepoznata; Kosijeri (Cetinje), došli iz Bjelica (Cetinje). Od njih su u Goričanima i Botunu (Zeta); Sretnje (Bjelopavlići), grana Tomaševića, potomaka Bijelog Pavla; u Mojanovićima (Zeta) ogranak Kneževića; u Trstu (Italija) porijeklom iz Boke Kotorske; Brezna (Piva), ranije: Radosavović u Bezjovi i Krnjaži (Kuči); u Njegušima (Cetinje); Petina (Pljevlja); Od navedenih u Blizni i Zovom Dolu (Piperima): Đurović, Raslavić, Radulović, Ljumović sa Vukićima, od istih su u: Spužu, Vranićima, Veljebrdskom selu (Podgorica), Limljanima (Crmnica) i kao: Vukosavović, Podgorici, Cetinju, Kolašinu, kod Peći, i Nišu kao: Piletić, Kragujevcu, Petrovom selu (Kladovo); Kotor; Limljani (Crmnica); Sotonići; Dupilo (Crmnica); iz Gluhog Dola (Crmnica) kao: Đuković u Bistricu (Zeta) i kao: Đurović (Gudanović); iz Čeva (Cetinje) Godunović pređu u Balabane (Zeta) i prozovu ih: Đurović. Brate se sa Miranovićima i Balabanima; u Podgorici su iz Pipera; u Oputnim Rudinama; Đurković u Lutovu (Bratonožići), jesu potomci Mihaila Pipova, vojvode koji je izmakao iz Kosovske bitke. Od ovih Đurkovića istorodni su u: Piperima (Dubravi, Zavali, Potpeću, Blizni i Zova Dolu), Dapsićima (Berane), Zagorju. Istorodni sa: Lutovcima u Polimlju, Đurković (Piletićima) u Piperima i Nišu, a jedni kod Kragujevca i Petrovu Selu (Cetinje), Podgorici, Spužu, Crmnici (kao: Vukosavović) svi iz Pipera
Đurkovići, bratstvo u Kosijerima
Đurkovići iz Pive (G.Brezna) doseljeni iz Kula od Prekića
Đurkodolac, Donji Đalci u Ceklinu (Rijeka Crnojevića)
Đurkodoljci - Pejovići, bratstvo u selu Djalcima
Đurkonja, Ulcinj 1912. god.
Đurnić, Mačuge (Crmnica)
Đurnići, bratstvo u Sotonićima
Đurnovići (Ivanovići), bratstvo u Bijeloj, u Boki
Đuro (Đurašin), predak bratstva Đuričkovića
Đurov, u Baru
Đurović, Otilovići, pa Jugovo, Crljenice i Potrlica (Pljevlja); Goleša i Mažići (slave Đurđevdan), Pljevlja; Trojice (1753. god.), Pljevlja; U Podgoricu iz Komana 1601. god., jedni iz Bjelica u Podostrog (Budva), vidi: Berek; Zagrad (Župa Nikšićka), ranije: Krunić, iz grupe Nikšića; Bjelopavlići: Zanugline i Požar ogranak Grupkovića, Slatina, Ožlindrijen i Spuž (Bjelopavlići), ogranak Grupkovića i Ćurioc, ogranak Tomaševića; Bijela (manastir), Šavnik ogranak Gluščevića (Miloševića) u Donjoj Bijeloj; Lukovo i Ivanje (iz Pješivaca), Nikšić, jedni su iz Cerova (Pješivci) u Zagrad, Župa Nikšićka. Od njih su u Šavniku i jedni odatle u Nikšić, Trnovice (Višegrad), ogranak Kujundžića iz Riđana (Nikšić); Nikšićko Prekovođe; u Crnce (Pješivci) iz Bjelopavlića; Pješivci (Bogetići). Od njih su u Nikšićkim Trepčima, Svibi (Piperi), bližnji Radišićima - piperskim. Od njih kod Kuršumlije (Srbija); Vukosavci, Goričenima i Ponari (od njih u dotičnoj Bistrici), Donja Zeta, su od Lambuljića; u Matagužama (Zeta) 1492. god. Velji Zalazi (Cetinje) 1439. god. ranije Drugović iz Zete. Od njih su u Prčanju, Kamenarima i Dobroti (Boka Kotorska) i Odesi uz Crno more; Kućišta u Ćeklićima (Cetinje), ogranak Kaluđerovića; Zagorak (Pješivci), ranije (Zagorčani) Šćepanović; Petrov Do u Ćeklićima, starosjedioci; u Cucama (Miokova Dolina), Zaljut kao: Preobražanin iz grupe Bajkovića; Musterovići (Gornji Zagarač); u Rovcima (Podgorica), u Crmnici: Dupilo (Đurovića kuće); Sotonići (Mihaila Nikolića); u Pješivcima (Nikšić). Od njih Nikšićka Trepča, Nikšićkom Polju i Valjevu; Limljanima; u Đurovićima (Đekići), Cetinje; Začir u Ljubotinju (Cetinje); Releza i Orasi u Lješanskom području (Podgorica), ranije: Đujović; Orasi (lješansko područje); Glavati (Tivat) iz Bajica (Cetinje); ogranak Mijajlovići, grana Krivokapića; Podubla (Njeguši), kasnije kao: Bećir ili Bećirović; Cetinje; Šavnik, doseljenici iz Bjelopavlića; Gusinje; kod Rožaja; područje Bjelopoljske Bistrice; Kotor; Kuti i Savina, Herceg-Novi, oko 1692. god. doselili se iz Gacka (Hercegovina); Prčanj (Boka Kotorska) u 16. v. došli iz Stare Crne Gore; Dobrota (Kotor); Žljijeb (Boka Kotorska); Kotor i područni Zalaz; Pod Lišnjem, pa sišli u Zupce i Dobru Vodu (Bar); u Pivi ogranak Blagojevića, od njih na Glasincu (Romanija); u Podgorici su iz Građana (Crmnica); Dučići (Kuči). Ogranak Žikovića (Živkovića) grupa Mrnjavčevića. Od njih su u: Crmnici, Darzi, Zupcima i Dobroj Vodi (Bar), Ulcinju, Dulićima (Gacko), Bašči, Klancu i Kržici u Bihoru (Bijelo Polje); Bijelom Polju i okolini; Ogranak Dedića, srodni Đurovcima; Dedići u Gornjim Šestanima i Arbanešu (Krajina); ogranak Kujundžića iz Riđana (Nikšić), naseljeni u: Bijelo Brdo i Trnovice (Višegrad). Srodni tamošnjim Bočovićima; Valjevu, Mokroj Gori (Višegrad), Obrenovcu i Kraljevu (Srbija); Suvodol (Rožaj). U Rovcima (Podgorica), Đurovi potomci. Od njih su u Toplici (Kuršumlija) kao: Miletić; Sutorina (Bar) iz Bara, porijeklom iz područja Rijeke Crnojevića; Seoca (Piperi), potomci Đuke i Boža Veškova; Kod Plava i kao: Đurković, ranije Đurović (pređe Vušurović) iz Zavale (Piperi). Od njih su u Bosni oko 1880. god.; Đurković (Ćeklić), Cetinje; Crkvice (Nikšić); Gajtan (južna Srbija), porijeklom iz Zagrnji (Zagradi), Župe Nikšićke, pa jedni iz Zagrade u Nikšiću i Drobnjacima
Đurovići (Đurašin), predak bratstva Đuričkovića
Đurovići (Đurasinov) Đuričko, predak bratstva Đuričkovića
Đurovići, stari muslimani u Ćeklićima
Đurovići, uže prezime jednoga dijela bratstva Martinovića u Bajicama
Đurovići, bratstvo u Veljem Zalazu
Đurovići, ogranak bratstva Kaluđerovica u Kućištima (Ćeklići)
Đurovići (Preobrežani), bratstvo u Zaljuti
Đurovići, bratstvo u Cerovu (Pješivci)
Đurovići, uže prezime bratstva Zagorčana ili Šćepanovića u Zagorku
Đurovići, bratstvo u Musterovićima
Đurovići, bratstvo u naselju Orasima
Đurovići, uže prezime bratstva Đujovića u Relezi
Đurovići, bratstvo u Ljubotinju
Đurovići, bratstvo u Dupilu
Đurovići, bratstvo u Sotonićima
Đurovići, bratstvo u Limljanima
Đurovići, porodica u selu Glavatima u Boki
Đurovići, bratstvo u Dobroti
Đurovići, ranije prezime Bećira (Bećirovića)
Đuroević, u Lješevićima (Grbalj) 1544. god.
Đuronjac, Bistrica (Primorska krajina), rođaci područnih Lukića
Đurperović, Šestani i Releza uz Skadarsko jezero, ogranak područnih Lukića. Porijeklom su iz Škrelja (Čkrela), sjeverna Albanija; Crkvičko polje (Nikšić), jedni pređu u Bosnu, a od njih neki Karo pređe u Nikšić a od ovih u Pariževiće (Kiseljak), Bosna
Đurovac, Šestani, srodni Lukićima
Đurčević, u Vraki (Skadar), iz Kuča, srodnike imaju u Zeti
Đurčić, Gusinje; Perast i Morinj (Boka Kotorska)
Đustijan, Ulcinj 1553. god.
Đutović, Plav, ogranak Cirkovića
Đutrić, Kruševice, Herceg-Novi su iz Zubaca (Trebinje) 1694. god.; Herceg-Novi, Podi. Od njih su u Perastu; Jošanice (Risan)