Prezimena u Crnoj Gori

Č

Čabalj, kod Mojkovca
Čabarkapa, Bistrica (Bijelo Polje), starosjedioci; Krupice (Pljevlja), starinci, od njih su u Jelinoj Gori (Žabljak) oko 1850. god. a odavde jedni u Prenćane (Pljevlja) iz Dobrilovine (Mojkovac); jedni ogranak Bulovića iz grupe Pejakovića u Prenćanima (Pljevlja), u Šarancima (Žabljak) i kao: Čabarkapić
Čabarkapić, vidi: Čabarkapa
Čabelić, Podgorica
Čabelja, Mojkovac, vidi: Čaboljić
Čabrilo, Grahovo (Nikšić) od njih u Nikšiću i Podkrš (Dabrsko Polje), Hercegovina
Čabrina, ogranak Jankovića u drugoj polovini 16. v. od drugog su brata Žugići iz grupe Vulovića-Novljana u Gornjoj Bijeloj (Šavnik) u Drobnjaku, od njih su Jovanić i Gordijanić
Čabović, ogranak Maraša u Zeti; Bukovica (Pljevlja)
Čaboljić, ogranak Čabelja kod Mojkovca
Čavilo, Morinj (Risan)
Čavić, Plužine (Piva) ogranak Maničevića; Nikšić; ogranak Ivanovića - Drekalovića u Kučoma, od njih su: Stožer i Goleša (Pljevlja) a iz područnog Kolovrata u Kakmuže, Ljeljaniće i Ćeliće, u Boljevac (Šumadija) i Kamenu Goru (Užice)
Čavići porijeklom iz Pive
Čavlija, Herceg-Novi
Čavor (Radonjić), Njeguši (Koložunj), Mali Bostur u Lovćenu i kao: Pima - Čavor, od njih u Polja (Dola - Biševo), Grbalj i kao: Čavor - Rajićević, doseljeni iz Rajićevića (Njeguši), Cetinje, vidi: Pima (Pimić) u Bajicama (Cetinje) a u područnim Rajićevićima gdje su potomci Radonje Rajičeva, rodonačelnika Radonjića - Rajićevića (Raičevića) otuda su svi Čavori istorodni; Potomci Đurana Nikšina (kasnije Nikšić) u Mokrom (Šavnik), Palama (Podjahorinom) i Zagrada (Župa Nikšićka) i kod Mostara
Čavori, bratstvo u Njegušima
Čavori na Prčanju
Čavlović, Bar; u Baru iz Utrga (Crmnica)
Čavrak, Nikšić
Čavranović, Njeguši (Cetinje)
Čavčić (Grujičić), Vijenac (Pljevlja)
Čagorović, Bjelopavlići, ogranak Batrićevića, doselili se iz Cuca (Cetinje)
Čagorovići, bratstvo u Bjelopavlićima
Čagura, kod Mojkovca doselili od Kolašina
Čagurić, Morača (Kolašin) i Bistrica (Bijelo Polje)
Čađević, Medun (Kuči); kod Užica i uz Kolubaru ogranak Kaljevića iz Slatine (Šavnik), a tamo iz Pipera (Podgorica)
Čađenović, Brskut (Bratonožići), bratovi potomci oni su iz Srbije, od njih su u Podgorici, Opasaonici i Vojnom Selu (Plav), gdje se dijele na sedam manjih ogranaka; u Kutima (Vasojevići)
Čađenovići iz Bratonožića (svi Čađenovići su iz sela Brskut, opština Podgorica)
Čajić, kod Herceg-Novog i Risna jesu iz Hercegovine; Kuti, Herceg-Novi oni iz Zavojine (Hercegovina) 1692. god.
Čajović, u Podgori pljevaljskoj
Čakal, Šušanj i Sutomore (Bar) i kasnije Čakalović
Čakalović, vidi: Čakal
Čakarić, Podi, Herceg-Novi i kao: Petrović iz Popova (Hercegovina)
Čakevdeković, Meljine, Herceg-Novi
Čakić, u Podgorici, Cetinje, Novom Sadu, kod Rijeke Crnojevića potiču od Samardžića; Cetinje
Čakići, bratstvo na Rijeci (Crnojevića)
Čakići u Podgorici
Čaktar, Gotovuša pa u susjedne Brvenice i Bučje (Pljevlja)
Čaković, Cerovo (Bijelo Polje)
Čalak, Budva
Čalaković, od Rožaja odselili se kod Novog Pazara
Čalamać, iz Vasojevića u 19. v. iselili se u Šaronje na Goliji (Srbija)
Čalac, Ćeklići (Cetinje)
Čalaci, staro bratstvo u selu Ublu
Čaleta, Dobrsko Selo (Cetinje), starosjedioci; Kotor
Čaleti, bratstvo u Dobrskom Selu
Čalija, Bajice (Cetinje); ogranak Radulovića porijeklom od Danilovgrada nastanjeni u Zijemlje i Šamićima (Nevesinje)
Čalije, staro bratstvo u Bajicama
Čalije, rod u Hercegovini i u Bosni
Čalić, Dragovoljići (Nikšić)
Čalmak, Pobori (Budva), od njih su u Ulcinju
Čalović, Podgora (Crmnica) i Sveti Stefan (Budva)
Čalovići, bratstvo u Podgori
Čamado, Paštrovići
Čamas, u Ulcinju 1416. god.
Čami, u Bileći (Hercegovina) doselili se iz Selišta, Herceg-Novi
Čamić, Ćeklići (Cetinje); Nikšić, vidi: Čamo
Čamići, vjerovatno prezime nekog starog bratstva u Ćeklićima
Čamo, i kao: Čamić, u Hercegovini
Čampar, iz Kuča iselili se u Baturiće, Ljeljak, Čampare, Bistrica u Korita i Sipanje (Bihor), Bijelo Polje
Čamparević, iz Korita (Rožaj) odselili u Grabovac (Srbija)
Čamcić, Kolašin iselili u Crljenicu (Pljevlja)
Čamdžić (Čamdžija), iz Kolašina odselili u Miljeviće i Crljenicu (Pljevlja)
Čanac, Podgorica
Čanović, Bršno, Župa Nikšićka ogranak Kurbatovića ranije Potolić iz Pješivaca; Nikšić
Čanta, Velje Selo (Bar)
Čandara ili Čondara, Nikšić
Čantrić, Jablan Pelev Brijeg (Bratonožići) su potomci Bukumira, iseljeni u Vasojeviće su Duraković, pa jedni u Trpeze (Sjenica)
Čanjak, Nikšić
Čapić, Nikšić
Čapnojević, Donja Klezna (Ulcinj)
Čapraj, Fraskanjela (Ulcinj)
Čaprić, Vinići i Beronjine (Bjelopavlići), iselili u Spuž i drugi u Krute (Ulcinj); ogranak Dabetića iz Vasojevića odseljenici u dolinu rijeke Moravice (Srbija), srodnici tamošnjim Ruksanovića, Vulovićima (kasnije Varage), Bojovićima, Protićima i Salevićima
Čapunja, Ulcinj
Čapunić, Ulcinj
Čapunović, Bar
Čapuran Bandić, jedan od predaka bratstva Samardžića
Čarapić, Ubac (Ubalac), Kuči pa odseljeni u Noćaj Mačvanski (od njih Stojan Čupić) drugi u Bijeli Potok (Beograd) od njih je Vasa Čarapić; srodnici Čupića, oni su od Miloševića - Novljana u Drobnjacima, jedni se odselili u Srbiju; Ubac (Kuči) su ogranak Savovića - Vujoševića iz grupe Drekalovića, iseljeni u Kačer (Krčevo Rake), Šumadija; Veliki Borak u Kolubari, od kojih su 1) Ostojić i od ovih Maksimović 2) Stojaković njihov ogranak jesu Stojićević, od Čarapića su Nastić i Čarapić u Belom Potoku (Beograd); Beli Potok (Beograd); Podgorica, Morača i Bar; Herceg-Novi, po nahočetu; u Crmnici; Gluhi Do (Crmnica) kao: Branković - Čarapić; Rajkovci (Višegrad) od Jezera (Žabljak) kasnije Stanišić nastanjeni u: Baranoviće, Zubaču, Bovan, Bjelušine i Oskorušu (Višegrad)
Čarapići - Brankovići, bratstvo u Gluhom Dolu
Čarbot, Budva
Čardak, Boljanići (Pljevlja)
Čardaklija, Bistrica (Bijelo Polje)
Čarković, Pljevlja i područna Lever Tara
Čarlević, Budva, po majci
Čarli, kasnije Karoli, u Ulcinju
Čarlija, Meka Gruda (Bileća) i Šumići (Nevesinje) ogranak Radulovića u Šumićima
Čarmak, iz Pobora (Budva) jedni iselili 1889. god. u Ulcinj
Čarnojević i kao: Crnojević ranije Radić, u Grblju, iz Stare Crne Gore, kao patrijarh se odselio u Vojvodinu; iseljeni iz Crne Gore naseljeni u Kuštilj, Rusko Selo, pa u Jablonku (Banat) i jedni kasnije: Rabjac (Rabjak); vidi: Crnojević
Čarović, iz Stare Crne Gore odselili u Rat na poluotoku Pelješac; u Košunje u Gruži (Kragujevac) ogranak Miloševića, iz Vrankovačkog kraja (Donje Polimlje) i kao što su od njih susjedni Rakovići i Petkovići
Čaruga, Mojkovac; vidi: Čagura
Čaurina, Kućišta (Cuce), Cetinje u 17. v. odselili u Bijelu, Herceg-Novi kasnije i kao: Knežević
Čaurine - Kneževići, bratstvo u Bijeloj
Čauš, Herceg-Novi; Podgorica
Čaušaj, Braša (Ulcinj)
Čaušević, Srbina, Herceg-Novi; Seošnica i Bistrica (Rožaj), ranije Nurković porijeklom iz Meduna (Kuči); u Plavu su iz Šalje (Malesija), Albanija; Berislavci (Zeta); Slatina (Bjelopavlići) iz Velestova (Čevo), Cetinje; Boljanići (Pljevlja); Pljevlja 1849. god; Vladimir (Ulcinj)
Čačak, u Podgorici
Čvorić (Čorić), Klinci (Tivat)
Čvoro, u Podgorici
Čvorović, Zagrad (Župa Nikšićka), ogranak Raškovića a potomci Đuraša Nikšića, porijeklom iz Grblja, od njih su: u Mokrom (Šavnik); Uskoci (Žabljak), Rovcima i Mijoveku (Glasinac) na Romaniji; Kanje (Bijelo Polje); Šljivanskom pod Ljubišnjom i Gradac (Pljevlja), jedni u Srbiju i Popov Do u Zatarju
Čvrljak, Maoče (Pljevlja)
Čebić, Topla, Herceg-Novi
Čebović, Haljevine i Lugovi (Pljevlja), od njih u Novom Pazaru
Čević, Nikšić
Čevjan, odseljeni iz Čeva (Cetinje)
Čevljani (Ozrinići), pleme Kčevo i stanovnici plemena Kčeva
Čevljanin, vidi: Vukotić, kod Rijeke Crnojevića
Čegić, ogranak Đurovaca u Kučima, od njih u Šestanima (Primorska krajina), pa jedni 1891. god. se presele u Ulcinj
Čedanović, Mokrine (Boka Kotorska) 1692. god. doselili se iz Popova (Hercegovina)
Čedin, 1700. god. u Budvi
Čejkovski, Herceg-Novi
Čejo, po predanju predak Čengića u Gacku
Čejović, Kuči iz grupe Drekalovića, od njih su u Ćurjanu (Ćurilo), Krajina, uz Skadarsko jezero; Bar; Berane; Kotor; Krimavica (Grbalj); Bjelopavlići ogranak Šaranovića = Petrušinovića; Čevo (Cetinje)
Čejovići iz Kuča
Ček, a, Arbaneš (Krajina), Primorska krajina
Čekaj, vidi: Čekić
Čekerevac, Šavnik ogranak Tomića iz Bukovice, od njih su: Čekerevac Nova Varoš; Močioce (Arilje); Četevo (Ivanjica); Bresnica (Čačak)
Čekin, Kolomza (Ulcinj)
Čekić, Burza (Zatrijebač), Kuči jedni iselili u Gračanicu i Plav; Gril (Vraka), Skadar i kao: Čekaj; Gusinje
Čekići porijeklom iz Hercegovine, naselili Gusinje 1625 godine. Stara vlastelinska porodica iz doba Kulina Bana i Herceg Stjepana. Islamske su vjere.
Čeklić, Igalo, Herceg-Novi
Čekmedžić, Igalo, Herceg-Novi
Čeković, Kolašin ogranak Popovića odselili se u Novi Pazar i područne Kosuriće; ogranak (grana) Hota. Vidi: Hot i Lucđonović
Čekrlija, Čekrlije (Bijelo Polje)
Čekrdžin, Padej (sjeverni Banat); Bečkerek (Zrenjanin), Mol (Bačka) i Beograd, doseljenici iz Crne Gore
Čela, Bar
Čelanović, u Kotoru
Čelanovići u Kavaču
Čelebija, Žabljak na Skadarskom jezeru
Čelebić, Štitari (Lješnjani), Podgorica ogranak Vujovića, a drugi i kao: Dumeljić; od Trebješana (Nikšića) od ovih su u Žabljaku i Filipovom krinu (na Skadarskom jezeru); u Goričanima (Zeta), od 1870. god.; Podgorici; Bar; Kotor; Crhalj (Bijelo Polje); u Zetu (Mahala) došli iz Lješnjana kao: ogranak Vukčevića kasnije Dumeljić; Buljarice (Paštrovići), Budva; Kosijeri (Cetinje), od njih u Ulcinju
Čelebići, bratstvo u Štitarima
Čelenić, u Paštrovićima, vlastela oko 1335. god.
Čelenović, Kotor
Čelentović, Lastva (Petrovac), Budva 1335. god.
Čelik, Boljanići (Pljevlja)
Čelina, Meterizi (Podgorica)
Čelić, Vusanje i Vojnom Selu (Gusinje), od njih su Nikča, porijeklom iz Klimenata (Albanija) i u Plavu 1870. god.; Donji Šestani (Primorska krajina)
Čelingiri, Bar
Čelnik, u Kotoru došli iz Dubrovnika
Čelović, Kuči odselili se u Burčane
Čengić, Potpeće, matično i Odžaci (Pljevlja); Pljevlja 1867. god.; Zukva i Plužine (Piva); Gacko, doseljenik Čejo iz Graba (Ržani Do-Cuce), Cetinje, a porijeklom iz Čarađa (Golija), Nikšić
Čenić, Herceg-Novi; Kotor; Ograde i Oćevine (Pljevlja)
Čenović, iz Grblja naselili se u Herceg-Novi
Čentić, u Grahovo (Nikšić), porijeklom iz Turske
Čeobić, Crnogorsko Primorje
Čeperac, Jasikovac u Drobnjacima, doseljenici iz preko Tare
Čepernić, Mokrine i Podi, Herceg-Novi i okolina Risna oni su iz Hercegovine
Čepić, ogranak Rakočevića, Moračana; Boljanići, Ograd, Glasnica, Židovići i Oćevine (Pljevlja)
Čeprinić, Živinice, Topla i Savina, Herceg-Novi oni iz Stare Crne Gore
Červenka, Risan (Boka Kotorska) 1857. god.
Čerečina, u Podgorici
Čerigrani, Ugrenovića od Nikšića odselili u Vrpolje (Trebinje)
Čerkozović, Bar
Černeli (Črnelović), u Kotoru
Černeči, ranije Černešić, u Kotoru
Černešić, vidi: Černeči
Černogorski (ranije: Kankaraš), u Plovdiv (Bugarska) iz Golije (Nikšić)
Čero, Ratiševina, Mojdež i Topla, Herceg-Novi i kao: Čerović i područna Sutorina su iz Stare Crne Gore
Čerović, vidi: Čero
Čerohi, Herceg-Novi
Čerta, Herceg-Novi
Četković, Nikšić
Četnik, Kotor
Četović, Topla, Herceg-Novi
Četrnić, Sutorina i Srbina, Herceg-Novi
Čefut, i, u Podgorici
Čeh, u Podgorici
Čečević, Njeguši (Cetinje)
Čečevići, staro bratstvo u Vrbi
Čečović, ranije Vukadinović, u Morači (Kolašin) iz okoline Foče i Tušinu (Žabljak). Od njih su u Omoljici (Pančevo)
Čečunjani porijeklom iz plemena Vasojević, žive u Plav, islamske su vjere.
Čečur, ogranak Ugrenovića od Nikšića otišli u Vrpolje (Trebinje)
Češljar ranije Ulićević, ogranak Sokolovića - Vučetića u Limljanima (Crmnica), od njih su u Ulcinju 1887. god., oni su od Češljara iz Češljarskog Brijega (Trnova), Rijeka Crnojevića
Češljari, bratstvo u Limljanima
Čivanić, iz grupe Drekalovića iz Kuča odselili se u Preljinu (Rudnik), Gornji Milanovac; Godočelje (Gornji Bihor), Bijelo Polje
Čivtin, Pljevlja
Čigman, Rovca; iz Kuča iseljeni u Vasojeviće
Čigoman, doseljenici u Ograđen između Zagrađa i Ubalca (Zatrijebač), Kuči, pa iselili u Glavice i Gornja Sela (Vasojevići)
Čigrić, Berovo (Kuči), starosjedioci, od njih su i u Podgorici i Tuzima
Čiguraš, Bečej, iz Čigura (kod Čuruga), kao: Džigurski, drugi u Novom i Starom Bečeju, kao: Čigurašev, ranije Jankom od Jankovića iz Crne Gore
Čigurašev, vidi: Čiguraš
Čižek, i kao: Ćižek, u Bijeloj, Herceg-Novi, Kotoru i Budvi, pa jedni u Dubrovnik, doseljenici iz Moravske (Čehoslovačka)
Čižović, Nikšić
Čizmo, Boljanići (Pljevlja)
Čizmović, Ozrinići (Nikšić)
Čikaričić, Žabljak na Skadarskom jezeru
Čikić, Bijelo Polje; Berane; Petnjica (Gornji Bihor), Bijelo Polje pa u Podgoricu, drugi u Kotor (1905. god.) i Herceg-Novi; u Berane (Polimlje) porijeklom iz Bitolja (Makedonije)
Čiković, jesu ogranak Kaljića u Kričku (Pljevlja)
Čikonja, u Kotoru 1498. god.
Čilanić, Kuti, Herceg-Novi oni su iz Zubaca (Trebinje) 1692. god.
Čilesa, vidi: Čičela
Čilip, Kotor došli iz Dubrovnika
Čilov, Tucanje (Gornji Bihor), Bijelo Polje
Čimić, Kuči, jedni su odselili u Vračkoviće, vidi: Čimo
Čimo = Čimić i Tano, u Ulcinju pa i u Dubrovniku, vidi: Čimus
Čimus, kasnije: Čimić, Ulcinj 1322. god. i kasnije
Čingrović, Pljevlja 1894. god.
Čindrak = Činranj = Čindrac, Dolac, Boljanine, Zmininac i Bistrica (Bijelo Polje)
Čines, u Bar
Činović, Ledenice (Risan) i Lastva (Tivat) iz Hercegovine
Čipek, ogranak Aprcovića (Gardašević - Čevljana) iz Pive odselili se u Osijek (centralna Bosna)
Čipci, vjerovatno prezime nekog starog bratstva u Dragomi-dolu
Čira, Mojdež, Herceg-Novi
Čirgić, Orahovo i Berovo (Kuči), od njih su u Podgorici i Tuzima
Čirigir, kasnije Zuber, u Ulcinju 1909. god. oni su iz Grčke
Čitaković, vidi: Mušić
Čitlučanin, ogranak Maričića iz Nikšića odselili se u Čitluk (Ibarski Kolašin) i Vreoce (Raška)
Čitun, u Antibaru (Bar)
Čihorić, vidi: Drugović
Čičar, iz Čičara (Podgorica), kasnije i kao: Čičarević, srodni područnim Vujovićima i Perišićima
Čičari (ili Perišići), bratstvo u Štitarima
Čičarević, u Cetinju
Čičero, u Kotoru
Čičin, Kotor
Čičić, grana Šaranaca - Vlastelinovića u Brajkovači (Žabljak) porijeklom su iz Plane (Gacko)
Čičela, u Kotoru, kasnije: Čilesa
Čičković, Grlić (Bjelopavlići) ogranak Brajovića
Čkulić, Zatrijebač (Kuči) prešli u Gusinje
Čmanjak, Nikšić
Čmanjčić, doseljenici iz Kuča u Čmanjak i Roginj (Novi Pazar)
Čobaj, Zoganje (Bar); Pistule (Ulcinj)
Čobanđer, Ulcinj
Čobanov, Bar
Čobanović, Mrčevac (Tivat) iz Gostilja (Zeta) ogranak Vukotić iz Čeva (Cetinje); Kotor
Čobdrehović, Pinčići (Primorska krajina)
Čobeljić, ogranak Savićevića (Jovanovića) oni iz grupe Pavkovića u Bjelopavlićima; Štitarice (Mojkovac)
Čobitović, Baošići (Boka Kotorska)
Čobić, Bar i područno Zaljevo; Podgorica iz Nikšića u Kolovratu, Kamenu Goru, Golenicu i Koritnicu (Pljevlja)
Čobidrehović, Bar; Pinčići (Bar)
Čobović, Krute, Ljeskovac i Vladimir (Ulcinj); Bar
Čobrenović, Bar, starosjedioci
Čović, Podgorica i Kuči ogranak Tomovića (Ivanovića) Drekalovića; iz Čovića (Crna Gora) doselili se u Stožer, Kolovrat, Ljeljanicu, Koritnicu, Goleše i Kamenu Goru (Pljevlja), Bistrica, Bobići i Stožer (Bijelo Polje); i kao: Čohović u Zatonu i Kostićima (Bijelo Polje); Prošćenje (Mojkovac)
Čogelja, u Podgorici
Čogurić, Lipovo (Kolašin); Bistrica (Bijelo Polje)
Čojić (Tomin), u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat). Ovdje došli oko 1690. iz CG; vidi: Markov
Čokić - Bratstvo Čokića se iz Skadra preko Pešteri uputilo ka Raškoj oblasti (iz Crne Gore preko Novog Pazara i Raške). Vođa im je bio Petar (Pera) prstenjar od koga su današnji Čokići.
Čoković, Boljanići (Pljevlja); ranije Koljić iz Kolašina doselili u Rasovu (Bijelo Polje)
Čokorilo, kod Nikšića iz Hercegovine a na Velimlju (Nikšić) potomci Mataruga kasnije Šakotić i Šakota; Podgorica
Čokorile, rod u Hercegovini
Čokrlija (Čokralija), Čokrlije (Tomaševo), Bijelo Polje iselili u Novi Pazar i druga mjesta
Čolak, Kotor
Čolaković, Ponikvice i Trepča (Nikšić), porijeklom iz Kuča; u Rožaje iz Kuča
Čolan, Glavatičani (Grbalj) iz Krtola (Tivat)
Čolanović, Kavča, Đuranovići i Prevlaka, Herceg-Novi, Krtole (Tivat) porijeklom iz Cuca (Cetinje); Kotor; Podgorica
Čolančić, u Kuti, Herceg-Novi došli iz Zubaca (Trebinje) 1692. god
Čoldara, vidi: Čandara
Čolević, u Gornjoj Morači (Kolašin)
Čolić, Pilatovići (Donje Dragačevo), Srbija, srodnici područnih Jankovića i Pavlovića oni su iz Virca (Bratonožići), grana Balevića; Pojezine (Osinje) kod Dervente (sjeverna Bosna) iz Bratonožića; Ljeskov Dub (Nevesinje) i Vranjevići (istočno od Bišća), Hercegovina; Banjani (Nikšić)
Čolović, Kostenica i Laze (Valjevo), ogranak Sretkovića, grana Jaćimovića Bjelopoljaca; u Lazac (Čačak) potomci Čola (Petra) braće Đeka i Nika, potomaka kneza Ivana Jaćimovića iz okoline Bijelog Polja (Donje Polimlje); srodnici Begovića u područnoj Rasovi i Dizdar = Dastar u Grlje (Zeta), Rođajima i Tutinu; Ponikvice i Šipačno (Nikšić), ogranak Musića, od njih su u Cvetkama (Ljubićevo), Srbija; Bijeloj Rijeci (Zlatibor) i Dučalovićima (Donje Dragačevo); vidi: Muniguz; Zaljutnica (Golija), Nikšić; ogranak Miljanića iz Banjana (Nikšić), naseljeni u Nevesinjsku kasabu, Rasti, Zalužju, u Drežnju i Slatinu (Nevesinje), Hercegovina; u Lajkovićima (Zeta) iz Kuča 1880. god. kao: Čolević; Zatarje, Bučje, Jugovićevo, Brvenicu, Bušnje i Gotovušu oko 1839. god. (iz Zatarja), Ristošiće i Mrzoviće (Pljevaljski kraj) i Pljevljima posebni; Morača; Herceg-Novi i susjedna Sutorina; Kameno, Mostir i Čamare (Novi Pazar), porijeklom iz Kuča; Godočelje (Bihor) i Savin Bor (Bihorska planina), Bijelo Polje; Poprijekci (Piva) i kao: Čolović (Dželat)
Čolovići, selo Šipačno Nikšić, porijeklom sa Čeva od Đukanovića
Čolončić, kod Risna i Herceg-Novog iz Hercegovine
Čolpa, Pljevlja
Čolija, Džinov Do (Nevesinje) i kod Visokog (srednja Bosna), porijeklom od Cetinje (Crna Gora)
Čomada (Ivanišević), kod Dubrovnika porijeklom sa Njeguša (Cetinje)
Čomade (Ivaniševići), rod kod Dubrovnika
Čomić, Plana (Bileća) iz Herceg-Novog
Čopa, Nikšić
Čopić, Nikšić iz Bijelog Polja; u Guči (Šumadija) kao: Čopica doseljenici od Gusinja (Gornje Polimlje)
Čopica (Čopić) vidi: Čopić
Čopičić, Morača (Kolašin) u 17. v.
Čorba, u Podgorici
Čorbožović, Bar
Čorić, Čorići i Viš (Bjelopavlići); Klinci (Tivat) i kao: Borić; Herceg-Novi; Sveti Đorđe (Ulcinj) i kao: Čotaj; Herceg-Novi iz Cetinja
Čorko, Perast iz Stare Crne Gore
Čosović, Boljanići (Pljevlja)
Čota, Braiša (Anamali), Ulcinj
Čotić, Mrkovi i Krašići (Grbalj), porijeklom iz Dalmacije; Vladimir (Ulcinj)
Čočeti, Svojčevo i Džurevo (Pljevlja)
Čoči, iz Svojčeva u Džurevo (Pljevlja)
Čočo, vidi: Šljuko
Čraguj, u Kotoru
Čramol, li, u Kotoru 1330. god.
Črasta, u Kotoru 1330. god.
Črnelović, vidi: Černeli
Čubranović, Vrbina (Kuči); u Podgorici iz Zetske ravnice, starinom iz Klimenata. Srodnici sa Zlatičanima; ogranak Premovića, grana Bolevića u Bratonožićima
Čubrk, Krlige (Donji Kolašin), Kosovska Mitrovica, iz Morače
Čubrović, Dapsići i Gogići (Berane), ogranak Lutovaca
Čuvljan (Čuvljanin), Durutovići (Pljevlja)
Čuda, Budva
Čudina, Kotor i dotična Dobrota
Čudić, Paštrovići 1424. god. i kao: Ćudin i Ćuda
Čuić, Nikšić
Čujović, u Bijelom Polju (Polimlje), iz Gornjih Vasojevića
Čukaj, Sveti Đorđe (Ulcinj) i kao: Čorić, iz Gornje Krajine prešli i u Zuos i Obod uz Skadarsko jezero
Čukanović (Sukić), Rastoganče (Sjenica) iz Vasojevića
Čuka, Rudinice (Piva); u Crmnici 1504. god.
Čukat, Brda Paštrovska 1611. god.
Čukva, Žljijeb i Presjeka (Boka Kotorska), ogranak Zotovića, porijeklom iz Hercegovine; Ljubinje (Hercegovina) i Trebinje, ogranak Malovića iz Drobnjaka
Čuk (Čuku), Ulcinj
Čukić, Meljine, Herceg-Novi i Berane iz Donje Ržanice (Berane)
Čukići, praporijeklo na Lopatama, odakle su prešli u Lijevu Rijeku, pa u Limsku dolinu, gdje ih je danas najviše u Trešnjevu i Lukinom Viru kod Andrijevice, potom u Beranama i svakako, Podgorici. Nekoliko Čukića, oficira, bilo je i u crnogorskoj vojsci u Gaeti
Čukljen, Grevo (Pljevlja)
Čuknić, Miruše, na lijevoj obali Trebišnjice, ogranak Svorcana iz Korita (Bileća)
Čuković, i kao: Vujović, u Donjim selima (Rijeka Crnojevića)
Čukurović, u Grblju
Čulik, Meljine, Herceg-Novi
Čulijević, Topla, Herceg-Novi
Čulić, u Kotoru
Čuljević, Saš (Tutin) jedni sa nadimkom "Tiganj", porijeklom iz Bjelopavlića
Čuljić, Tuzi
Čuljković, Biševo (Novi Pazar) i kao: Biševac, porijeklom iz Kuča; Bistrica i Jabuka (Bijelo Polje)
Čungaj (Čungović), Zatrijebač (Kuči)
Čunmulić, ranije Junčević, starina sa Kosova i u okolini Tuza (Zeta)
Čunmuljaj, Tuzi
Čuntović, selo Čuntović u Stijepo (Zatrijebač), Kuči
Čupić (Čupković), Baošići, Herceg-Novi oko 1692. god. kao: Predojević doselili iz Bileće (Hercegovina); u Budvu došli iz Zagarača (Danilovgrad); Ćeklići (Cetinje); Merulje i Dobra Sela (Žabljak), od kojih su u Bijelom Potoku (Beograd), Šapcu (Mačva), porijeklom su iz Plane (Bileća) od Vlastelinovića kao: Šarac; Pišće (Piva), ogranak Dobrilovića, od njih su u Noćaju Mačvanskom. od kojih je Strahinja Čupić; Čačak i Čačanski Šanac, porijeklom iz Morače; Nikšić i obližnja Presjeka (Duga), došli iz Zagarača (Danilovgrad), pa jedni odu u Bančak (Prokuplje); Zagarač (Danilovgrad) i kao: Popović - Čupić, od kojih su u Nikšiću, potiču iz Bratonožića; Novom Sadu (Bačka); u Miloševićima, Dobrim Selima, Kosovićkoj Bukovici i Merulji (Drobnjak), grana Miloševića iz Bijele (Šavnik)
Čupković, vidi: Čupić, ogranak Predojevića
Čupović, Split (Dalmacija) došli iz Kotora (Boka Kotorska)
Čurina, i kao: Knežević, u Bijeloj, Herceg-Novi, sišli iz Zaljuti (Stara Crna Gora)
Čurkonja, Ulcinj
Čurović, u Nikšiću i Drobnjacima (iz istočnih Banjan) u 16. v. u Tupinu (Žabljak) potomci su Novljana; Kričak (Pljevlja) i kao: Macan; Kičevo (Bijelo Polje); Bar
Čurčija, Bar
Čutković (Čupković), ogranak Predojevića od Bileće doselili se kod Herceg-Novog i Risna, vidi: Čupić
Čutura, Pljevlja i područni Boljanići
Čuturilo, u Nikšić došli iz Hercegovine
Čuturica, Nikšić
Čustović, Boljanići (Pljevlja)
Čućić, u Nikšiću
Čučak, Risan i Kotor
Čučac, Dubočane i Zariječje (Bileća) kao: Čučković, porijeklom iz Risna (Boka Kotorska)
Čučić, Kotor
Čučkov, vidi: Čučković
Čučković, Bajkova Kamenica (Risan) 1698. god. pa jedni u Dubočane i Orah (Trebinje), a odseljeni u Skoplje kao: Čučkov; Kotor 1446. god.; Lepetane, Herceg-Novi; ogranak Prelevića, najbliži Tomkovićima, u Ćuriocu, Laćama i Grliću (Bjelopavlići)
Čučo, Kotor (Boka Kotorska) i Visoki Dečani (Metohija) 1326. god.
Čučuk, i kasnije jedni kao: Čučul (od imena Čuč), ogranak Begovića u Paštrovićima i 1766. god. jedni pređu u Budvu; Dobrota (Kotor)
Čučul, vidi: Čučuk, Kotor, jedni su odselili u Italiju
Čučuci, Čučikovica (Bečići), Budva. Od njih su u Zadru (Dalmacija), Austriji i Sjedinjenim Američkim državama