Prezimena u Crnoj Gori

A

Abazovići, potomci Omakalovića, grana Kosovčića iz grupe Novljana, koji se pominju 1252. god. Iz Pogana na Banjskoj visoravni, razgranati kao: Aleksić, Vojinović, Bašovic, Dragićević, Golović, Duković, Kočović, Žunić, Pušelja, Radulović, Sandić, Simunović, Jovanović i Jov (kod Nove Varoši).
Boravišta: Pošćenski kraj, Vojinovići, Miloševići, Vrtoč Polje, Dobra Sela, Žabljak, Duži, Komarnica, Dubrovsko i jos neka naselja na području Durmitora, Pljevlja i okolina, Sarajevska varoš, Trnovo, Narevo, Mostar, Samobor (Gacko), Lozna, Mojstir, Pobretić i predio bjelopoljske Bistrice, Bijelo Polje, Užice i neka druga mjesta Srbije, Polja kolašinska i Rudine Piva)
Abazovići u mjestu Zatrijebač (Kucč) su od tamošnjih Benjkaja (Benkaja); od njih su Abazovići u Podgorici; Pečurice (Ulcinj), srodnici su područnih Barjamovića; u Ulcinju 1878. god.
Abazovići, porodica u Pošćenju u Drobnjacima
Abario, Gornja Lastva
Abat, Kotor, Herceg-Novi
Abadžić, Podgorica 1436. god
Abdagić, Mateševo-Kolašin-Zeta i Podgorica (iz Zete) i Sarajevo, istorodni sa Osmanagićima
Abdal, - i, Ulcinj 1909. god. i područni Kravari
Abdejević, Polica i Dolovi Kovačevića (Bjelopavlići) i kao: Kovačević
Abdenalom, Kumbor (Boka Kotorska)
Abdiesić, Budva, po nahočetu
Abdios, Prcanj (Boka Kotorska)
Abdić, Vukodoli (Cuce), Cetinje (po jednima su od Krivokapića), odseljeni u Krivaču Šobotinu i Planu (Bileća), pa neki i dalje; vidi: BABIĆ. Brštevac (Piva), doseljenici iz Zatarja; Berane; Podgorica (iz Gruda - Tuzi); Ljeskovac i Vladimir (Ulcinj); kod Pljevalja kao: ABDIĆEVIĆ i ADIĆEVIĆ
Abdićević, Pljevlja (1849.god) i kod Pljevalja kao: Abdić
Abdović, Podgorica u Vranju (Zeta), ogranak Ivezića iz Gruda; Tuzi; Lastva (Tivat)
Abdol, Ulcinj 1910.god.
Abdomerić, Podgorica, porijeklom su iz Anadolije (Turska)
Abdomerović, Podgorica, Skadar i Sarajevo, porijeklom su iz Kuča. Bili u Ćeklićima (Cetinje), drugi ogranak Matanovića iz Ćeklića (Cetinje)
Abdul, vidi Arap
Abejević, Polica (Bjelopavlići), pa se jedni prozvali KOVAČEVIĆ, lokalno prezime
Abović, Lastva (Tivat), porijeklom su iz Stare Crne Gore; Nikšić
Abrae, vidi AVRAM
Abram (ABRAE, ABRAHAM i HABRAHAM), u 12.v. i kasnije u Baru, Kotoru i crnogorskom primorju. Jedni su se iz Kotora preselili u Dubrovnik
Abramerović, Nikšić
Abramovići, negdje Avram i Avramović, grana Orlovića; Bjelice (Cetinje), porijeklom s Kosova, od njih su odseljeni u: Peroj (Istra) od 1657. god. Jedno vrijeme su živjeli u Čarađu (Golija); od njih su: Radinović u Zeti i Kankaraš u Goliji i drugim mjestima, kao: Bjelica u Oputnoj Rudini (Nikšić), a odatle su se jedni preselili u okolinu Stoca i Nevesinje (Hercegovina), vidi: Bjelica; Tisa, Duga, Granice, Rastoka i Nikšića (Nikšić), ovdje su se doselili iz Markovine (Cetinje); kod Rijeke Crnojevića; Bijela (Boka Kotorska); Orahovice (Kotor); u područnoj Trebesini i kao: Avramović; potomci Avrama iz Golije (Nikšić); Stanjevići (Budva); Podgorica
Abramovići (Radičevići), bratstvo u selu Vukovu Podu
Abrah, Kotor 1355.god
Abraham, vidi: ABRAM
Avdal, -i: vidi ABDAL
Avdalović, Vladimir (Ulcinj); Oputne Rudine (Nikšić) 1871.god.; Stepen i Pržine (Gatačko polje), isti su iz Nikšića
Avdija, Sukobin (Ulcinj)
Avdijić, Crhlja i Gotuša na Bihoru (Bijelo Polje), srodnici Čelebica, doseljenici od Kolašina; kod Bistrice (Bijelo Polje) i kao: ADIĆEVIĆ
Avdic, Zukva, Rudine i Božurov Do (Piva), ogranak Babića doseljenih iz Zlatnog Bora (Zatarje); Šaranci (Drobnjak), potomci Šaranaca iz grupe Vlastelinovića, porijeklom iz Plane (Bileća). Jedno vrijeme su boravili u Plani (Kolašin). Od njih su odseljeni u Never Taru (Pljevlja) i Gacko (Hercegovina); Berane; Sipanje i Bistrica (Bijelo Polje); Podgorica; Vranj (Zeta); Vladimir (Ulcinj); u Herceg-Novom i u Nikšiću od Bileće; Plana (Bileća), srodnici Parežanima u Zarečju (Trebinje), vidi Abdić
Avdići (sa Babićima), bratstvo u selu Krivači Šabotinoj (Hercegovina)
Avdović, u Vranju (Zeta) i u Podgorici su iz Gruda (Tuzi); od njih su u Nikšiću i u područnom Busku, Podgorici; u Pljevljima dva bratstva nesrodna; Nefer Tara (Pljevlja)
Avdomerović, Berislavci (Zeta); od njih su u Podgorici
Avdul, -i, Braiša (Ulcinj)
Avezić, Podgorica 1739. god.
Averagić, Plav
Aver (i kao: Averić, Aferić, Faver, Afer), ogranak Kalezića iz Slatine (Bjelopavlići), potomci Ilije, od njegova brata Boška Boškovića, od Kaleze Kalezića i Kalića. Podgorica, Skadar, Berislavci (Zeta), Žabljak na Skadarskom jezeru, u Ulcinju kao: Averić, u Ljeskovcu (Bar) kao: Afer, u Baru su se jedni prezivali: Faver; vidi Kalezić
Averić, vidi: Aver
Avičić, Bar 1874. god.
Avram, Bjelice (Cetinje), jedni se preselili u Uzlup (Zlatni Bor - Zatarje). Od njih su u Pivi (Stara Crna Gora); vidi: Avramović; u Boki Kotorskoj 1349. god.
Avramov, Donja i Gornja Orahovica (Kotor); Kruščica (Donji Banat) i kao: Šinžar (= Mihajlov), porijeklom iz Crne Gore
Avramović, vidi: Abramović, u Maloj Crnoj Gori (ušće Sušice u Taru) iz Uzlupa (Bikebići) - Foča; Duga (Žabljak) iz Bučja, Kaludđe i Gođepnje (Pljevlja), doselili su se iz Krnjače (Drobnjak), porijeklom su iz Bjelica (Cetinje); Trebesina kod Risna; Aluge (Žabljak) jesu iz Bučja (Pljevlja) kao: Džakovic; Trebesina (Boka Kotorska), ranije: Abramović; Nikšić, doseljenici sa Oplenca (Sumadija); Gornja Orahovica (Kotor), doseljenici iz Golije (Niksic); Stanjevici (Budva); Podgorica; Preseljeni od Bijelog Polja u Lipovicu (Jasenice) u Srbiji; Ljupljoje (Valjevo) iz Pive; Podgorica; Cetinje; Cuce (Cetinje), srodni Andrićima; Golubovci (Zeta); Bašče (Rožaje), vidi: Garović; Migovac (Šumadija) iz Drobnjaka; od Nikšića u Tulež; u Slatini i Drlupima u šumadijskoj Kolubari jesu iz Bihora (Bijelo Polje). Od njih su u Kolu (Bar): Avramović (Dokić), Sirković i Oputić
Avrić, Cuce (Cetinje); u Podgorici su iz Bjelopavlića
Avruz, Brajkovac (Šumadija), porijeklom iz Rovaca; Ogranak Zimonjića, kasnije Radisavljević
Avruz, bratstvo u selu Dragijevići
Avruzović, Cuce (Cetinje)
Aga Mitrov, predak bratstva Ćosovići
Aganović, Pljevlja 1869. god.
Agić, Herceg-Novi; Ulcinj 1858. god.; Podgorica; Pljevlja 1905. god.; ogranak Zejnelagića u Rožaju, doseljenici iz Kuča (Podgorica)
Agnić, Lepetane (Boka Kotorska)
Agović, u Herceg-Novi; Nikšić; Podgorica i Golubovci (Zeta); Vrbica, Orahovo i Tucanje (Bijelo Polje); Golubovci (Zeta), Tuzi i područna Vladnja, od njih su Agovići u Skadru. Agovići iz okoline Plava su potomci Novaka, ranije Pašović, rod: Muminovića (Perkovića), Ademovića i Domazetovića (iz Katunske naćhije), odakle su navedene porodice. Rožaje, jedni su ogranak Kurtagića, porijeklom iz Kuča, a drugi porijeklom iz Klimenta (Albanija). (Po nekim mišljenjima oni su istorodni)
Agostin, -i, Pistule (Ulcinj)
Agram, u Nikšiću i Podgorici, porijeklom su iz Kuča, vidi: Agramović
Agramović, Straševina (Nikšić) i kao: Agram
Agunović, ogranak Begovića u Zeti
Adam, u Antibaru (Stari Bar) 1332. god.; Kotor 1349. god., kasnije kao: Adami u Boki Kotorskoj
Adami, vidi: Adam
Adamis, 15. v. u Kotoru
Adamo, i kao: Adamović, Kotor 15. v.; Zaton, Boturici, Kostanica i kod Bistrice (Bijelo Polje), jedni kao: Adamović; iz grupe Kurepa u Drobnjacima, ogranak Veselića (Šabovića), većinom iseljeni; Podgorica, srodni Mulinovićima
Adamović, Ulcinj 15.v.; u Tuležu (šumadijska Kolubara), vidi: Avramović; Zeta, srodnici Muminovića; vidi: Adamo; u Grnčarevu (Bijelo Polje) jesu od Kurepa iz Drobnjaka
Adarkučević, Podgorica iz Kuča
Adac, i, Herceg - Novi
Ademagić, Rožaje, doseljenici iz Kuča
Ademaj, Zuos i Oblik (Resulaja) Primorska Krajina
Ademović, Rožaj, ranije: Bećiragić, porijeklom iz Klimenta (Albanija); Zatrijebač (Kuči). Od njih su u Podgorici, jedni i kao: Bankanj; u Golubovcima (Zeta), vidi: Agović u Golubovcima
Adilović, Kričak (Pljevlja), grana Macana; predio Bistrice i Rasova (Bijelo Polje)
Adićević, vidi: Abdić
Adović, pominju se u Baru 1889. god.; Bes (Donja Krajina); Nikšić
Adram, Podgorica 1435. god
Adrović, Podgorica, i (kao: Hadrović) iz Gruda (Tuzi); drugi iz Spuža, došli iz Berne Lavice (Zeta); od njih su: na ostrvu Tinos (Grčka), u SAD i Grčkoj; Ceklin (Rijeka Crnojevića); takođe, od njih su u: Vrbici, Reževicima (Paštrovići) i Sipanji (Bijelo Polje), Sjenici i Prištini. Jedni i kao: Andrović. Srodnici su Pajkovića, Popovića, Tomaševića i Veskovića u Lužacu i Petnjici (Berane); iz Ceklina (Rijeka Crnojevića) i u Bjelopavlićima; Zatrijebaču (područje Kuča), kod Berana i u Bihoru (Bijelo Polje); u Paštrovićima ogranak Mikovića
Adrovići, staro bratstvo u Progonovićima
Adrojević, Luge (Berane); Ćeklici (Cetinje), grana Marojevića
Adrojevići (Marojevići), bratstvo u Vojkovićima
Adum, i kao: Milat, Herceg-Novi
Aćemataović, Herceg-Novi, po nahočetu
Ažić, Novo Selo (Herceg Novi)
Azanac (Vukajlović), Lužani (Zeta), srodnici područnim Novalićima; u Podgoricu su došli iz Zete
Azanja, -ac, iz Šekulara, grana Vasojevića, u Ozriniće (Nikšić), pa u Azanje (Bijelo Polje)
Azariavić, Herceg-Novi 1701. god.
Azganović, Nikšić; Lužani (Zeta), pa prešli u Bijelo Polje; u Podgoricu, pa u Sarajevo, u Carigrad došli iz Azije
Azemović, kod Rožaja
Azimal, Bar 1853. god. Jedni i kao : Azimali
Airović, Nikšić
Ajanović, Potpeće i Bučje (Pljevlja), ogranak Dragutinovića. Početkom 18.v.jedni su se preselili kod Valjeva
Ajvazović, Potpeće (Pljevlja)
Ajdanić, ogranak Radulovića u Šekularima i Lubnice (Vasojevići). Od njih su se preselili u Peć i Prištinu
Ajdarkučević, iz Kuča preseljeni u Mahalu (Zeta); u Podgorici ogranci iz Azije: Vranić, Ruhonić; Alunovići, Begovići i Kubasičići
Ajdarović, Kosići i Slatina (Bjelopavlići), ogranak Popovića; Oblik i Kosići (Primorska krajina); Ogranak Hajdarpašića u Lozni i području Bistrice (Bijelo Polje)
Ajdarpašić, i kao: Hajdarpašić, Lozna, Lozice, Ivanje, Zaton, Radulići i Rasova (Bijelo Polje); Nikšić
Ajdinović, Donja Ržanica (Berane)
Ajduković, i kao: Hajduković, Cetinje; Bar 1884. god
Ajković, ogranak Mojanovića u Zeti i Podgorici. Doselili se ispod Mojana, a ondje "iskraj Kosova", jedno vrijeme živjeli u Vraki (Skadar) i kasnije: Ajković=Aljkaj=Lajko i Stano; od njih su u Zeti: Ajkovići, Đuretići. Ostali su u Vraki: Ajković - Đukić
Ajkunić, u Podgorici; Bijelo Polje; Nikšić; Berane
Ajrović, Višnjića Do (Golija) i Nikšić. Od njih su doseljeni u Sjenicu (Raška)
Ajcić, Bijelo Polje
Ajčević, Sušćepan i Morine-Boka Kotorska; Herceg-Novi
Akanja, Akanja (Gusinje)
Aksalić (Haskalić), Plav i područni; Skić, Brezovice i Prnjavor, došli iz Kolašina 1880. god., Luge i Murino, gornje Polimlje
Akšabanović, Podgorica iz Gruda (Tuzi), ranije: Liković, kasnije: Lekić, srodnici Ivezića
Alap, Nikšić
Alibašić, Vranj (Zeta)
Alabetović, Pljevlja 1854. god
Alaga, Bar 1907. god.
Alagija, Budva
Alagić, doseljeni u Podgoricu iz Pipera
Aladin, bratstvo u Očinićima (Cetinje) i Podgorica
Aladinović, Žabljak na Skadarskom jezeru
Alajbegović, Pljevlja 1854. god.; Žureni i Lahoče (Bijelo Polje)
Alajić, Ulcinj
Alamango, Ulcinj 1363. god.
Alamani, Alamano i Alamanče, ulcinjska vlastela u 14.v.
Alamano, vidi: Alamani
Alamanče, vidi: Alamani
Alat, i, Bar 1907. god., Luge (Gornje Polimlje)
Alac, vidi: Marković = Markovac
Alačević, Herceg-Novi
Albanez, Cetinje; Herceg-Novi 1720.god.
Alberti, Cetinje
Albertin, i, Herceg-Novi
Albiani, Paštrovići 1685. god.
Albijanić, Budeč i Bučji Do u Oputnoj Rudini (Nikšić). Oni su iz grupe Jokanović, s područja Bileće. Vidi: Dutina, Jokanović; iz Morače su se preselili u Gajtan (južna Srbija)
Albijanići, sa Vučjeg dola i Baljaka porijeklom su iz Bara Radovića - Morača i potiču od Lakićevića. Sa Vučjeg dola su se početkom 20. vijeka odselile neke porodice i nastanile kod Kuršumlije (Južna Srbija), selo Zebice (Đavolj Varoš). Od tih porodica su Albijanići u Podujevu, Prokuplju, Nišu, Kragujevcu, Beogradu i Novom Sadu. U Zebicama više nema Albijanića.
Albić, Herceg-Novi, po nahočetu
Alegret, a, Kotor 1565. god.
Aleksandrić, Kuči
Aleksin, Srpska Crnja (Banat). Jedna od 13 porodica iz Crne Gore. Vidi: Arsen i Markov
Aleksijev, Berane 1882. god.
Aleksići, na Pošćenje (Žabljak), došli iz istočnih Banjana 1612. god. kao: Kosorić, a kasnije: Abazović (Omakalović). Od njih su se odselili: 1) u Bosnu, 2) u Novu Varoš kao: Jovanović; Vidne (Miruša) i Podvrš (Nikšić); kao: Aleksići iz Maline, Zariječje Trebinjsko. Pripadaju grupi Mališevaca iz doline Trebišnjice i sa Volujka, Nikšić, od njih su - u područnoj Goliji (Gosliću), Kolesko (Hercegovina), Bogdašićima (Bileća), Ograđevici kod Gackog kao: Kovačević, Dulići (Gacko) i kao: Mandić iz grupe Mališevci, u Bijelom Polju kao: Pantić, Kotor i Mostar, Drakule kod Foče, Čepelica (Trebinje) i kao: Janković, Dubočani (Bileća) i kao: Krnja. Neki njihovi su u Vratnici i Davidovićima (Herceg-Novi); a u nekim mjestima kao: Ćorović, Dedijer i Šupić; ima ih u Nikšićkom Prekovođu, Dragovoljicima (Nikšić). Posebni su u Zalazima, Njegušima kod Cetinja, od njih su 1621. god. jedni prešli u Brajice iza Budve i Podostrog kod Budve, a jedni odatle u Kotor. U Budvi 1413. god. i Godinju (Crmnica); Cetinje; Pršno (Budva); u Prčanj u Boki Kotorskoj, kao: Danilović, došli iz Mokroga (Šavnik); jedni Aleksići su se tu doselili iz Uskoka (Žabljak); Šekulari (Berane); oni su i kao: Šavnik iz Tušine (Šavnik); Lijeva Rijeka (Podgorica), jesu iz grupe Lopoćana; od Plava, srodnici Radenovića, preselili su se u Kačarnik kod Rožaja; Podgorica; Rovca; Lalovići kod Bijelog Polja, doseljenici iz Bjelopavlića; Guberevac (Kragujevac), porijeklom su iz Vasojevića; Potarje 1688. god.; Crmnica 1504. god., jedni odatle predju u Maine kod Budve; od njih 1783. god. odu dalje; Paštrovići, kao: Paštrović 1355. i 1610. god. Prvi i kao: Paštrić i Paštrovik, a drugi su najbliži Novakovićima; u Resnik (podnožje Avale) kao: Stanojlović, porijeklom od Podgorice; u Knić (Kragujevac) došli su iz Pive; od Alekse (Damjanovića=Blagojevića) do poslije 1890. god. prozovu se Aleksić, preci su od Grahova (Nikšić) dosli u Lokavice (Gacko), pa u Bukovo (Piva). Od Alekse Blagojevića iz Pive došli su u Raškovice (Mišići), Podrimlje. Od njegova sina Alekse: Aleksić, drugog: Reljić i trećeg: Vukota, vidi: Blagojević, iseljeni u: Uskoke (Nikšić), Šipačno, Foču, Prokuplje, Prčanj (Boka Kotorska) i Metohiju, vidi: Udovičić
Aleksići, bratstvo u Brčelima
Aleksići, staro bratstvo Cetinjskog plemena
Aleksići, rod iz bratstva Ćetkovića iz Šekulara, starinom iz Drobnjaka
Alempijević, od Pljevalja su se odselili u Dragačevo (Srbija)
Alemilić, Rudo Polje (Plav)
Aletić, ogranak Kovačevića u Vasojevićima
Alefedić, Pljevlja
Alefendić, Pljevlja 1869. god.
Aliadžić, Kolašin u 18. v.
Alibalić, (Alković) Podgorica iz Azije; Goričani i Golubovci (Zeta) i Žabljak na Skadarskom jezeru, u područne Muriće i u Skadar
Alibašić, kod Novog Pazara su iz Kuča, jedni i kao: Suvodolac; Murići (Donja Krajina); Golubovci i Vranj (Zeta); Sipanja i Zaton (Bijelo Polje)
Alibrailović, Rakuši (Ulcinj)
Alibraimović, Rakusi (Ulcinj); vidi: Barjaktarović, Kacić i Ramušić
Alivodić (Alivojvodić), oni su od Alivojvodića, od vojvode koji je došao iz Banjana (Nikšić), naseljeni u Golubovce (Zeta),pa jedni otišli u Podgoricu (neki vojvoda došao iz Banjana), srodni Palaićima (ili Peričićima?) i Lisičićima; od njih su: Mustafagić; Berane i Novi Pazar, vidi: Senić
Alivojvodić, vidi: Alivodić
Alivolić, Žabljak na Skadarskom jezeru
Alivragić, Miljevići (Gusinje), doseljenici iz Kuča
Aligrudić, Balabani (Zeta) porijeklom su iz Grude (Hercegovina) i doselili su se u Ćepetiće (Lješanska nahija-Podgorica), a odatle su se prije 1700-te godine preselili u Zetu. Njihovi rođaci su Šikmanovići u Ponarima i Bojanići u Lješanskoj nahiji od kojih su Bojinovići u Vranjini na Skadarskom jezeru. Aligrudići su se bratili sa bratstvom Vukovića iz Balabana. Navedeno je objavljeno u knjizi BRATSTVO ALIGRUDIĆA IZ ZETE.
Više informacija o bratstvu Aligrudića (predanje i rodoslov) možete naći na sajtu www.aligrudic.gigatron-cg.com
Alijagić, Ulcinj; Paučina, Rožaj, doseljeni iz Gaša (Đakovica), ovi su iz Hota (Tuzi)
Alijaj, Podgorica
Alijerić, bivše bratstvo u Dupilu
Aliji, Rožaje
Alijkić, vidi: Alijć
Alijć, Ulcinj, ogranak Vučkovića iz Kunje (Bar), tu su doseljeni iz područnih Mikulića, jedni kao: Alikić;
Alikić, vidi: Alijć
Alikinović, Herceg-Novi, po nahočetu
Alilagić, Spuž (Bjelopavlići)(u 18.v.). Oni su iz Bosne; Zeta
Alili, Nikšić; Herceg-Novi
Alilović, ranije: Mican i kao: Bošković, iz Pive u: Prenćane i Vergaševiće (Pljevlja); Podgorica; iz Cuca (Cetinje) preselili se u Štitarice (Kolašin) i jedni odatle u Gornji Sutivan, Bijelo Polje, Daciće i Ibarac; Rožaj, ogranak Dacića, porijeklom su iz Kuča
Alilujev, ogranak Lazina, srodnici: Gajin, Mijin, Martinov, Pavlov (u Kikindi), Markov i Ivin, vidi: Markov
Alima, u Podgorici
Alimetaj, oblik u Donjoj Krajini
Alimehmetić, Ulcinj 1861. god
Alimović, Crnogorsko primorje
Alimodžić, Ulcinj
Alimpić, Piva (18.v.) jedni su se preselili u Tuđine (Valjevo), pa odatle u Srem, drugi u Šehoviće (Zvornik) kao: Udovičić od kojih su u Bečeju (Banat): Lazić starinom iz Prizrena, vidi: Udovičić
Alimujov, Ulcinj
Alimuhović, Podgorica
Alininčić, Sijerča (Ulcinj)
Aliosman, Donji Oblik, uz Bojanu su se doselili iz Kravara (Ulcinj)
Alispahić, Bukovice (Pljevlja)
Alić, Kunje (Ulcinj), u Ulcinju begovska porodica; u Podgorici su iz Anadolije (Turska); iz Kuča odseljeni u Osečinu (Srbija); Cetinje; Voljanici (Pljevlja); Metanjac (Bijelo Polje)
Alići, izginuli muslimani iz Bajica
Aliferović, Podgorica
Alihasanić, Ulcinj 1883.god.
Alihodžić, područje Sipanje (Bijelo Polje)
Aličković, Podgrađe (Kuči), srodnici Beganovića, preselili se u Pobretiće i područje Sipanje (Bijelo Polje)
Alković, Podgorica, vidi: Alibalić
Alović, Tuđemili 1863. god., odseljeni u Bar, pa Kartkolu, Rastiš i Vladimiru (Ulcinj); Bar 1863. god.; Srodnici Đurđevića u Gornjim Kučima, odakle su došli u Podgoricu
Alomerović, Lipova (Kotor); Rožaje
Alorić, Potkovac (Pljevlja)
Aloš, Kravari (Ulcinj)
Alošević, Kravari, Alošević, Rastić i Vladimir (Ulcinj)
Altić, i kao : Haltić, Rudo Polje (Plav), doselili su se iz Morače (Kolašin)
Altomanović, u sjevernim djelovima Crne Gore, i šire, vlastela u srednjem vijeku; u Herceg-Novom 1372. god
Alunović, i kao: Ajdarkučevic, Mahala (Zeta); u Podgorici i kao: Kubasičić (Ajdarkučević) i Begović; Štoj (Ulcinj), doseljenici iz Bjelica (Cetinje)
Alunovići, muslimani u Maloj Zeti
Alferović, Bar i područno Sutomore oko 1855. god.
Alfirević, u Podgorici i Kotoru
Alfirović, Bar 1858. god.; u Podgorici i Nikšiću
Aljinović, Baošići (Boka Kotorska)
Aljović, Bar 1867. god.; Brezojevice (Plav)
Aljuca, vidi: Aljucović
Aljucović, i kao: Aljuca u Martinovićima (Trepča), Gusinje; porijeklom su iz Vukli (Albanija)
Aljušević, Jablanica i Rastoke (Rožaj)
Aljušković, u Boljanine (Bijelo Polje) doselili su se od Kolašina
Amanović, Herceg-Novi
Amarlus, Kotor 1331. god.
Amatbašić, od Lješa (Albanija), doselili su se u Donju Goricu (Zeta). Jedni i kao: Ahmetbašić. Najbliži su: Bolevićima, Vučkovićima i Milićima u Lješkopolju; jedni su u Podgorici
Amatbašići, muslimani u Podgorici
Amatović, Podgorica, Tuzi, Skadar, Sarajevo, jedni od 1906. god. u Carigradu, porijeklom iz Anadolije (Turska); u Zeti (Lužani) od 1529. god.
Ambrozović, Kameno (Boka Kotorska), doselili se (1692. god.) iz Hercegovine; Đenovici, Herceg-Novi, porijeklom iz Škofje Loke - Slovenija
Ambulija, Srbina i Igalo, Herceg-Novi
Amemujović, Dolje (Plav)
Amemulić, Koće (Kuči). Od njih su u Rudom Polju (Nikšić); kod Plava i Gusinja
Ametaj, Sukobin (Ulcinj) i Gorica uz desnu obalu Bojane, porijeklom su iz Albanije
Ametović, Kosići (Bar); Gusinje, doseljenici iz Albanije
Ametčelebić, i kao: Andrović, Bihor (Bijelo Polje)
Amzagić, Nikšić
Amzić, Ćemovsko i Donje Gostilje (Zeta)
Amidović, Zaton (Bijelo Polje)
Amidžić, Podgorica i Sutomore (Bar)
Amović, Mokro (Šavnik). Od istih su u Bosni; kod Plava i Gusinja u Podgorici i Skadru
Anadolac, Bar 1837. god
Anamal, Ulcinj 1874. god.; Donji i Gornji Oblik na desnoj obali Bojane
Anamalić, Ulcinj
Anas, Bakla, Vukli i Nikče (Tuzi)
Angeli, Kotor 1430. god., vlastela, kasnije: Anđelić
Angelić, Bijela (Boka Kotorska)
Angelinović, Bijela (Boka Kotorska)
Andabuka, Lever Tara (Pljevlja)
Andeselić, ogranak Laketića (iz grupe Novljana), grana Miličića, nastanjeni u: Komarnici (Šavnik), Opasaonici i Krkarima (Pljevlja);
Andesilić, u Drobnjacima, Virak (Zabljak), pa jedni se preselili u Ništice (Golija), Nikšić
Andiselić, ogranak Milinića u Drobnjacima
Andić, Danilovgrad; Donja Lastva (Tivat)
Andović, vidi: Andrović
Andra, Bar 1859. god.
Andram, Podgorica 1435. god.
Andrejić, i kao: Rašić, Korita (Bijelo Polje), odatle su se jedni odselili u Kamendol (Smederevo)
Andreković, Sutomore (Bar)
Andrizo, u Zetu 1252. god. došli od Skadra
Andrijašević, iz Drobnjaka (potomci Drakule Mandića), preselili su se u Viluse, Grahovsko polje, Kešeljevu, Gradinu i Grahovo (Nikšić), odatle jedni u Koleško i Gornje Selo (Nevesinje), od njih i: Perić; Gornji Riječani (Nikšić), ogranak Mandića iz grupe Novljana; Nikšić i Nikšićko Prekovođe; srodnici su im: Gojković u Mokrinama, Herceg-Novi, Lero i Kurajica u Zupcima (Trebinje) i Graovac u Lukovcu (Nevesinje), Hercegovina
Andrijević, Šestani uz Skadarsko jezero, kao: Obradović, pa u Virpazar, a (odatle Andrija) u Vraku (Skadar), kao:A. i u Dobri Do (Metohija)
Andrijić, Pješivci
Andrijić (=Andrić), vidi: Heraković
Andrjć, Pješivci
Andrić, Slatina (Bjelopavlići). Preselili su se u: Žanjev Do (Njeguši), Herakoviće i Bjeloše (Cetinje), a odatle u Dubrovnik kao: Andrijić; u Bajicama (Cetinje) ogranak Stijepovića; Nikšić; Limljani (Crmnica); Bukovica (Zeta); Paštrovići, ogranak Suđića; Pasji Potok (Nova Varoš), ogranak Lazovića iz Kuča; Gornja i Donja Lastva (Tivat) 15. v., Kotor i Prčanj (Boka Kotorska), došli iz Hercegovine; Mojdež (Boka Kotorska) od Nevesinja (Hercegovina); Perast (Boka Kotorska) 17. v. iz Ljubomira (Hercegovina); Baošići, Kubasi i Krtole (Boka Kotorska); Dobrota, Lepetane, Prčanj i Rataševina (Boka Kotorska), porijeklom iz Hercegovine; Muo i Perast (Boka Kotorska) u 17. v. doselili se iz Ljubomira (Hercegovina); u Kotor i: Andronenos; Perast 1436. god.; jedni su se iz Crne Gore odselili u Vrpolje (Trebinje) pa odatle u: Trebešu (Nevesinje); Herceg-Novi; Visoko i Uprale (Bosna); Perkov Do iznad Velestova (Cetinje), odatle u Gruže (Primorje); Prediši (Bjelice), Cetinje, grana Orlovića (od vojvode Bjela), predak Andrija prozove se Kankaraš, srodnici: Vukovića, Crvenica i Mrvaljevića. Od njih su u Peroju (Istra), Prokuplju, Lebanima i Leskovcu (Srbija), sa tim prezimenima su i u Goliji (Nikšić), a u Hercegovini kao: Damjanac, Lalović, Manojlović i Tepavčević u Kazancima (Golija), Goranović i Stanjević. Vidi: Orlović i Martinović, Bajice (Cetinje) i kao: Stijepović; ogranak Bulajića iz Vilusa (Nikšić), pa kod Ljubovije i Bajine Bašte (Podrinje); Mataruge (Pljevlja); Grdovići i Mala Gorana (Ulcinj), potomci Andrije, doseljenika iz Mikulića (Bar); Bukovci (Zeta) i kao: Drakić, Kovačević, Radičević = Andrić i Andrić = Bakić
Andrijići (Andrići), bratstvo u Herakovićima
Andrići, izumrlo bratstvo u Njegušima
Andrići, bratstvo u Predišu
Andrići, negdašnje bratstvo u Žanjevu Dolu
Andrići, bratstvo u selu Na Vrh Melaca (iz Prediša)
Andrići, bratstvo u Limljanima
Andrići (Stijepovići), bratstvo u Bajicama
Andričić, ispod Veljeg brda (Slavovina) Paštrovići 1557. god; Budva
Andričijev, u Kotoru iz Ferme (Italija)
Androv, Bar
Andrović, Paštrovići 1601. god.; u Ulcinju ranije, vidi: Andronenac. Peraška naselja i Herceg-Novi, doseljenici iz Italije u 17. v.; Mikulići (Bar) i kao: Peročević; Bar i područni Mrkovići, Zaljevo i Turčine, jedni i kao: Marović; Buljarice (Paštrovići) i kao: Nikandrović, porijeklom iz Stare Srbije; Krtole (16. v.); Bogišići (Boka Kotorska) i Kubasi (Grbalj); Mataguži (Zeta), ogranak Raičevića, porijeklom iz Bajica (Cetinje); Paštrovići; Bihor (Bijelo Polje) i kod Plava su ogranak Đuraškovica iz Ceklina (Rijeka Crnojevića), jedni i kao: Andović
Androjević, Krajna (Ćeklići) Cetinje, i kao: Androjević (Džaković) 1442. god. i kasnije: Sinanović u Vojovićima (Ćeklići) - Cetinje; Bijelo Polje
Andronenas, ac (= Andrenonos i kasnije: Andrić), Ulcinj 13. v.
Andruškovic, bratstvo u Boljevićima (Crmnica). Od njih su odseljenici u Mačegaj Čako (Argentina)
Anđel, i, (Angeli) Kotor 15.v.; Herceg-Novi; u Podgorici
Anđelić, potomci Vlastelinovića sa Područja Plane (Bileća). Njihovi su srodnici Šaranci u Plani, Kolašinu i podrušju Žabljaka (Drobnjaci), a od ovih su Anđelići i od njih: Bileća, područje Kolašina, Mojkovca i područne Bistrice, pa u Šljivansku, Gotovuši i Gracu (Pljevlja), jedni su se preselili u Kestenjevac i Buševiće, kod Ličkog Lapca, drugi kod Prokuplja (Srbija), pa u Zagrađe (Hercegovina) i Dubrovnik, treći u Petroviće (Nikšić), pa odatle u Anđeliće i Dubočane (Bileća). Iz Plane (Kolašin) preseliše se jedni sa Šarcima (Šarancima) u Šarance (Drobnjak); Šekulari, Berane; Kolašin, porijeklom od Nikšića; u Mušovića Rijeci (Kolašin), ranije: Jelić u Bratonožićima (Podgorica); Rovca; Nikšić, od njih su u Rovcima i Cetinju; Morinje (Boka Kotorska); Pape (Bijelo Polje); u Kotoru i kao: Angeli; u Dubočane (Bileća) iz Petrovića (Donji Banjani)
Anđelinić, Kruševice (Boka Kotorska)
Anđelov, Salč (Ulcinj) i kao: Anđelova
Anđelova, vidi: Anđelov
Anđelovic, Budva 1650. god.; Suvodol i Gradina (Kuči) i kao: Anđelović - Milošević
Anđić, Zlatica (Kucč), stari rod, preselili se u Pipere; Gornji Medun (Kuči), ogranak Drekalovića; iz Cikota (Kuči) jedni se preselili u Budimlije (Višegrad) i kasnije se prozvali: Stanić; Kaludra (Berane), srodnici: u Veskovićima, u područnim Kostićima i Božovićima u Zagradama (Bijelo Polje); Pobrisijevići (Mojkovac); u Fojnici (Hercegovina) i kao: Glušac iz Crkvica (Oputne Rudine), Nikšić
Anđići, bivši muslimani u Dobrskom selu
Anđici sa Zlatice kod Podgorice, pleme Kuči, a jedan dio se preselio u Kaludru kod Berana
Anđovic, Kotor, po nahočetu
Anđus, Paštrovići, u 6. v. doselili su se od Kosovske Mitrovice; u Brajićima 1883. god. (Budva); Kotor; Tivat; preselili se iz Kuča u Pipere i Nikšić
Anđusic, Golubovci (Gornja Zeta), doselili se iz Graha (Podgorica); Oćevine (Pljevlja); u Podgoricu iz Oreha (Lješkopolje)
Anerbek, Herceg-Novi
Anžujski, Ulcinj 13.v.
Anzulović, Budva, starosjedioci
Anić, Herceg-Novi, po nahočetu; Škaljari (Kotor)
Anifić, u Podgorici, Tuzima i Skadru. Ogranak Ljulj Đurovića iz Gruda (Tuzi) srodnici Lambura, Popovića, Tripčića i Katanića
Aničin, i, Herceg-Novi
Aničić, Vučji Do (Nikšić), ogranak Janičića, ranije: Ateljević iz Korjenića. Ima ih odseljenih u Kruševac (Srbija) i Trst (Italija); Herceg-Novi; Vijenac (Pljevlja), starinci, Oćevina (Pljevlja) i kao: Grujičić; Rasova (Bijelo Polje) i kao: Krajinović
Anković, Podgorica
Anodelac (Anadolac), Bar
Anočić, Herceg-Novi
Anta, Bar
Anteljević, Herceg-Novi, područni Sušćepan i Topla, doseljenici iz Ljubomira (Hercegovina) 1692. god., njihov je ogranak Anteljko kod Mostara
Anteljko, vidi: Anteljević
Anter, i, Kotor
Antin (Miškov), ogranak Ivinih u Srpskoj Crnji. Porijeklom su iz Crne Gore
Antić, Piva, od njih su u Nađarima (Sarajevo); Podgorica; Rasova (Bijelo Polje); Donja Prešnjica (Podrinje), kasnije: Tadić. Doseljenici od Pljevalja
Antičević, Herceg-Novi
Antović, Pješivci (Nikšić); Klenak u Banjanima i kao: Klenčanin. Iseljeni i u Plav, Crkvine (Nova Varoš), Raču i Bajinu Baštu (Srbija). Od njih su: Baćević u Dabru (Hercegovina) i u Sjedinjenim Američkim Državama. Vidi: Antonović. Krimovica i Šišići (Grbalj). Jedni su starinci, a drugi iz Hercegovine; Krtole (Grbalj) 16. v., doseljenici iz Hercegovine; Danilovgrad; Gluhi Do (Crmnica); Darza (Ulcinjsko polje); Golija i Gacko, Ozrovi potomci iz Velestova (Cetinje); Vojno Selo (Plav)
Antovići, bratstvo u Dolu
Antovići, zagranak bratstva Jovovića u Gluhom Dolu
Antokol, a, Sutomore (Bar)
Antonijević, Topola (Aranđelovac), doseljenici iz Pive, istorodni su u Podgorini i nekim mjestima u Srbiji, Dupljaj (Valjevo), a jedni su 1897. god. došli iz drugog kraja Crne Gore u Trešnjevik (Lepenica); Orlja i Danići (Pljevlja)
Antonio, ije, Bogovine (Bjelopavlići)
Antoniol, i, Budva
Antonov, Kotor iz Kremone 1416. god.
Antonović, Pješivački Do (Nikšić). Ranije: Šulenda. Od njih su u Darzi - Ulcinjsko polje; Brezojevice (Plav), ogranak Rajkovića. Iz Pješivaca su se jedni preselili u Sjedinjene Američke Države. Krtole (Tivat) u 16.v. i područne Krimovice. Vidi: Antović; Radovići i Ninkovići (Tivat), doseljenici iz Dapca (Albanija)
Antonjolović, Paštrovići (Budva)
Antuno, Kotor
Antunićevicć Zupci (Bar) 1856. god.; Budva
Antunović, Nudo Grahovski i u Nikšiću, Kreček i Dabar (Hercegovina). Potiču iz Kuča (Podgorica); Golija (Nikšić). Iz Golije preseljeni u Kazance (Gacko); po predanju iz Velestova (Cetinje); Dobrota (Kotor), a u područni Perast, doselili su se iz Konavala (Cavtat) 1692. god.
Ančin, na, Prčanj (Boka Kotorska)
Ančić, Kumbor (Boka Kotorska)
Andžović, Kozice (Pljevlja)
Anjić, Herceg-Novi
Apalonio (Apolonio), Prčanj (Boka Kotorska), doseljenici iz Istre
Apostolović, iz Pipera se preselili u Pivu. Odatle su se jedni (preci Uzun Mirka) preselili u Srbiju
Aprcović, ogranak Gardaševića iz Ubala (Čevo), Cetinje, doselili su se u Orah i Miljkovac (Piva), od Aprcovića su: Čipek u Osijeku (Visoko)
Arabelović, Kunje u Mrkojevićima (Bar)
Arambašić, i kao: Aranbešić, Kržanja (Kuči), ogranak Lalevića - Milića, a kasnije jedni i kao: Arambašić - Mrkulić, iz grupe Mrnjavčića (Mrnjavčevića); iz Bara u Herceg-Novi kao: Jurić - Arambašić; Kunje (Rožaje)
Aranbešić, Bar, vidi: Arambašić
Arangul (Arangulio), Lepetane (Boka Kotorska)
Aranđus, Tivat
Aranžul, Kostanjica (Boka Kotorska)
Aranzul, o, Herceg-Novi
Aranitović, Nikšić; Krće, Rajičevići, Sočice i Kneževa Rijeka
Arap, Risan; Zaljevo (Bar) iz Spuža (Bjelopavlići); Ulcinj, vidi: Abdul
Arap (=Adalov), kasnije i kao: Arap. Arap=Abdul, područje Ulcinja i Bara
Arapaj, Zatrijebač (Kuči); vidi: Arapović
Arapović, i kao: Arap, Odža, doseljenici iz Turske, živjeli u Božurovom Dolu (Piva) 1739. god.; Bratica (Bar); Žabljak na Skadarskom jezeru; Pljevlja 1884. god.; Rudine (Tuzi); vidi: Arapaj
Arbah, u Kotoru
Arbanas, Kotor, jedni su iz Polaga; Prčanj (Kotor)
Arbanašanin, Herceg-Novi
Arbanović, Kotor
Arbarić, u Kotoru su iz istočne Hercegovine
Arvoević (=Hrvojević), Paštrovići
Arvović, Pastrovici 1798. god.
Ardal, Podgorica
Ardanj, vidi: Ardolaj
Ardolaj (Ardanj), Oblik, Zuos i uz desnu obalu Bojane. Potomci ilirskog plemena Adrejeja
Ardolić, Mali Ostros uz desnu obalu Bojane, pri Skadarskom jezeru. Doseljenici iz Gusinja
Ardul, Nikšić
Arđak, Kotor 1441. god.
Arić, Herceg-Novi
Arjović, Nikšić i Višnjića Do (Golija), Nikšić
Arkačević, Ulcinj 1890. god.
Arkocevic, Golubovci (Zeta)
Arkulin, Risan (Boka Kotorska)
Arman, do, Buljarica (Paštrovići) 1853. god.
Armelin, Budva
Armenac, ogranak Midžora u Paštrovićima. Od njih u Kotoru kao: Rmljenc; vidi: Armenko
Armenko, Buljarica - Paštrovići, ogranak Tomića. Označavani i kao: Armenković (Hrmenko - Rmenko i Hermenac - Ermenac) u više mjesta, Kneževom Selu (Paštrovići)
Armodić, spila Grahovska
Armuš, u Podgoricu iz Peći
Arnaut, od Ulcinja su se preselili u Korču (Sarajevo); iz Vasojevića preseljeni u Ratare (Donje Dragačevo), istorodni sa Stijovićima u Beranama
Arnautović, Bihor (Bijelo Polje), preselili se u Struganik (Užička Crna Gora); Pljevlja 1874. god.
Arović, Berovo (Kuči), ogranak Paljevića, iz grupe Mrnjavčića. Prešli u Podgoricu
Arsa, Kotor 1349. god.
Arseanović, Metanac i Boljevac (Bijelo Polje)
Arsanljuković, Gusinje, ogranak Radonjića, iz grupe Vujoševića, sa Oraha (Kuči)
Arsen, Srpska Crnja (sjeverni Banat), oko 1690. god. doselili se kao: Miljanić, iz Zombolja (pokraj puta Temišvar - Segedin), kao jedna od trinajest porodica doseljenika u te krajeve iz Crne Gore. Vidi: Arsenov, Zarić i Savin (kao: Miljanić). Od njih ima u: Vranjevu (Novi Bečej) i Bočaru (Banat). Ogranku Miljanića pripadaju: Aleksin i Arsin, vidi: Markov
Arsenijević, grana Dabetića, ogranak Protića u Vasojevicćma, vidi: Arbanas. Od njih su u Beranima i Jabučini (Bijelo Polje). Gornji Miljak, kao: Jelovac, kod Nove Varoši; Bobovo (Pljevlja) i kao: Lučić, porijeklom iz Drobnjaka; Ogranak Bakića iz Zabrđa (Berane), preseljeni u Tubroviće i Azbukovicu (Lepenica) Srbija; Opletac (Bajina Bašta), potomci Domazeta iz Crne Gore
Arsenov, od njih: Raborov u Srpskoj Crnji (Banat), i kao: Nešković iz Crne Gore
Arsin (Perin), Srpska Crnja (sjeverni Banat), i kao: Študent, Neškovic, ogranak Ivinih. Vidi: Markov
Arsić, ima ih u mjestima: Ulcinj, Bar, Budva, Tivat, Risan, Nikšić. Dosta pripadnika crnogorske dijaspore nosi ovo prezime. Potomci Arsa Abramovića (starinom iz Bjelica), selo Ranilug, opština Kosovska Kamenica. Kraj
nastanjen doseljenicima mahom iz Crne Gore. U 19 vijeku ta oblast je nazivana Letnička Župa Crna Gora, Turci su je nazivali Karadag što u prijevodu znači Crna Gora, stanovništvo je bilo i pravoslavne i katoličke vjere. Katolici su bili pod jurisdikcijom Barskog Nadbiskupa koji im je slao i svještenstvo iako je u Skoplju postojala Nadbiskupija koja im je bila teritorijalno bliža. Potomci Arsa Abramovića: Jordan Arsov Abramovic-Lazar Jordanov Arsić-Stojan Lazarov Arsić, Draško Lazarov Arsić, Božidar Lazarov Arsić. Draškovi potomci: Milo Draškov Arsić-Aleksandar Milov Arsić. potomci:Trajko Božidarov Arsić. Blagoje Božidarov Arsić. Vladimir Božidarov Arsić. Trajkovi potomci: Dejan Trajkov Arsić Aleksandar Dejanov Arsić. Dejanov Arsić. Blagojevi potomci: Ivan Blagojev Arsic, Zoran Blagojev Arsić. Potomci Arsa Abramovića žive širom Srbije, Bosne, Hrvatske i svi imaju svijest o crnogorskom porijeklu i svake godine se okupljaju u Crnoj Gori.
Arslan (Begović), u Ulcinj doselili su se iz Trebinja
Arslanagić, Nikšić
Arslanović, Mide i Vladimir (Ulcinj); Pljevlja 1874. god.
Arsović, Vojno Selo (Plav) i Gusinje, ogranak Drakulovića, porijeklom od Nikezića iz Bezjove (Kuči). Jedni su se preselili u Police (Berane)
Aruz, Anamali i Široke, uz južnu obalu Skadarskog jezera
Aruc, Široke (Primorska krajina)
Aručević, Vladimir (Ulcinj)
Aruči, Ckla i Zagonje (Primorska krajina)
Aručović, Bobovište (Primorska krajina), porijeklo iz Peći
Arhilupis, Zeta (15. v.) i Kotor 1434. god.
Arčan, Podgorica
Arčilupis, Kotor 15. v.
Ardžić, Podgorica
Asalić, Plav (1855. god.) i kao: Haskalić
Asanagić (Asanović), Zatrijebač (Kuči)
Asanbegović, Vranješ i Mahala (Bijelo Polje); Ogranak Papovića u Goliji (Nikšić) i Gacku; Trebinje (Hercegovina) ogranak Zindovića - Velimirovića iz Duži (Piva)
Asanđekić, Martinovići (Trepča), Gusinje i Murina (Gornje Polimlje), porijeklom iz Vukli (Albanija)
Asanluković, i kao: Analjuković, Komorača (Plav), a kod Gusinja su ogranak Radonjčića iz grupe Vujoševića, sa Oraha (Kuči)
Asaljuković, vidi: Asanluković
Asanović, Bar; Risan; Nikšić; Andrijevica; u Podgorici: 1) ogranak Popovića i kao: Vulić; 2) iz Rovaca; 3) iz Pipera, ogranak Ravnoložana i 4) iz Donjih Kokota, grana Mujkovića; Brskut (Bratonožići); Piperi, grana Ravnoložana; Lješkopolje, ranije: Popović iz Stanisaljića; Botun i Donji Kokoti (Zeta), pripadaju grupi Miranovića iz grane Mujkovića; Rovine u Cucama (Cetinje), od kojih su Spahići = Đuričići, pa su se jedni preselili u Grab (Trebinje); Stijepo (Zatrijebač); Grana Novakovića u Vasojevićima; Herceg-Novi, a drugi po majci; Grab (Popova Šuma), Trebinje, porijeklom iz Rovaca
Asanovići, negdašnji muslimani u Stanisaljićima
Asanoj, Štoj (Ulcinj)
Asić, Podgorica; Herceg-Novi i Risan
Askević, Bar 1861. god.
Askov, Lanište (Mojkovac)
Asković, Bar 1874. god.
Aslanajić, Nikšić
Aslanović, Kravari (Donja Krajina)
Asmanagić, Podgorica
Asović, Ibarac (Rožaj), iz Jasića kod Junika (Metohija); Šekulari, pa sišli u Donju Ržanicu (Andrijevica), porijeklom iz Tušine (Žabljak), ogranak Cerovića. Od njih su u Novom Pazaru i Podgorici; Danilovgrad; Nikšić; Velje Selo i Dapčevici (Ulcinj)
Aspiot, i, Baošići (Boka Kotorska)
Astafović, Vladimir (Ulcinj)
Astiot, i, Kotor
Atanasić, Perast (Boka Kotorska), u 15. v. sišli iz Banjana (Nikšić)
Atanasijević, preselili se iz Pive u Srbiju
Atanasković, Podgorica
Atanasović, Niksic
Atanackov, iseljeni iz Crne Gore u Crepaju (donji Banat)
Ateljević, Sušćepan (Boka Kotorska), od njih su u Nikšiću i Johanesburgu (Južnoafrička Republika); u Korenićima kasnije kao: Janičić (Aničić), i u Vučjem Dolu (Nikšić)
Atlagić, iz Podgorice su se odselili u Tursku
Atović, Boljanići (Pljevlja)
Aćimić, Mrke (Piperi) i Danilovgrad
Aćimov, vidi: Arsen, najbliži: Markov iz iste grupe
Aćimović, Sasovići (Boka Kotorska) 1692. god. iz Ljubomira (Hercegovina); Ćeklići (Cetinje); u Podgoricu su došli iz Pipera; Bioska (Užička Crna Gora), ogranak Kneževića iz Pive, grana: Banjanin u Petrovićima (Nikšić). U Riječanima (Nikšić) ogranak Vujačića, ogranak Stanišića iz Dragomi Dola (Ćeklići), Cetinje
Aurbauht, Budva
Aufental, Kotor
Aferić, vidi: Aver i Averić, ogranci Kalezića iz Bjelopavlića, ima ih u područnom Spužu, Podgorici, Ulcinju, kod Bara
Afinić, ogranak Lambulića u Vukovcima (Zeta) i Podgorici
Afraskata, Kotor
Ahmatović, u Podgorici, vidi: Ahmetović
Ahmetaj, Valos (Primorska krajina)
Ametbašić (Ahmatbašić=Amatbašić), od Amat i kao: Ahmet, porijeklom od Vučitrna (Kosovo). Jedno vrijeme su boravili kod Lješa (Albanija) i odande se preselili kod Podgorice, gdje se razvijaju kao Lješnjani. Najsrodniji su im: Vukčevići, Milići i Boljevići u lješanskom području. Iz Boljevića su se preselili u Podgoricu, Skadar i dalje;
Ahmetagić, Nikšić
Ahmetbeg, Ulcinj, 1679. god.
Ahmetljuić, Plav
Ahmetmulić, Plav 1899. god.
Ahmetović (=Ahmatović), 1601. god. u Podgorici; Herceg-Novi, po majci Danilovgrad; Nikšić; Podgorica 16. v., srodnici Aliagićima; Klanac (Rožaje), ogranak lokalnih Murića
Acić, Draginja (Crnogorsko primorje)
Acović, Tuzi
Ačković, Tuzi i područne Grude, odakle su prešli u Podgoricu
Adžajlić, Nikšić; Krakačevo, Bistrica i Lozna (Bijelo Polje)
Adžagić, Goričani (Zeta), srodni Osmanagićima, ogranak Martinovića iz Bajica (Cetinje). Vidi i kod Martinovića i Rajičevića u Zeti
Adžagli, u Goričanima, vidi: Adžagić
Adžakovic, kasnije Bjelojević, na području Mojkovca
Adžamanović, jedni kasnije kao: Adžimanić u Nikšiću i područnim Muževicama. I jedni i drugi su ogranak Jovovića iz Kuča. Ostros (Krajina)
Adžemović, ranije: Kovač u Ulcinju 1860. god.
Adžialović, u Podgorici
Adžiablahović, Podgorica
Adžiajvanović, Nikšić
Adžiajevazović, Nikšić i Boljanine (Bijelo Polje)
Adžialagić, kod Rožaja iz grupe Mulalića
Adžiametović, Podgorica iz područnog Graca; u Žabljak na Skadarskom jezeru
Adžiasanović, Podgorica iz Zete, odseljeni u Sarajevo i Ameriku
Adžibulic, Kolašin i Boljanine (Bijelo Polje) 1907. god.
Adživuković, ranije: Hadživuković i Tufenčić. Oni su od Balotića (Tomića) iz grupe Novljana u Banjanima (Nikšić). Odselili su se u: Nikšić, Foču i Sarajevo; Previši (Žabljak)
Adžijaj, Podgorica, Nikšić i Vilgare (Crnogorsko primorje)
Adžijatović, kod Gusinja, kasnije: Radoičić
Adžijić, Ubla - Kuči, ogranak područnih Živkovića, jedni se od njihovih preselili u Podgoricu
Adžijlić, Nikšić
Adžijusufović, Žabljak na Skadarskom jezeru 1523. god. i Gornjim Dušićima (Rijeka Crnojevića)
Adžilebić, Biševo, Gusinje iz Zatrijebača (Kuči)
Adžimanat, Zuos (Ulcinj)
Adžimanić, Nikšić, iz Kuča ogranak Jovovića iz grupe Boljevića, vidi: Adžimanovgić
Adžimanović, Nedajno (Piva) i Nikšić iz Kuča; Ostros uz Skadarsko jezero
Adžimetović, iz Gračanice (Gacko) doselili se u Podgoricu. Srodnici su im: Đurišići, Raičkovići u Momišićima i Pavnići u Zeti
Adžimuseinović, Grude (Tuzi) i Podgorica
Adžimuratović, Mali Ostros, uz Skadarsko jezero; u Pivi i kao: Hadžimuratović, pa kao: Barjaktarević u Debeloj Krajini
Adžimusić, Nikšić 1801. god.
Adžimuhović, Podgorica
Adžiomerović, Tuzi, Podgorica, Berane i Budva
Adžisalić, Čauševići (Pljevlja)
Adžisimonović, u Podgorici iz Tuzi
Adžiuseinović, u Podgorici iz Gruda
Adžić, Đinovici (Cetinje), predak došao od Bara. Jedni se upute u Donje Banjane (Nikšić). Odatle prema zapadnoj Hercegovini i Dalmaciji, a drugi u Pivu: Plužine, Stabna (Marina dolina), Župa pivska, Goransko, Mratinje, Nedajno i Vojinović. Od njih su Adžići u Ostinji (Derventa), Tončić u Maloj Crnoj Gori (Pusto ostrvo) na zapadnim padinama Durmitora, sa donjim naseljima na ušću Sušice u Taru, zatim: Uščumlić (ranije: Zečević) u Gunaču, Nedajnom i Donjim Bistricama (Piva), Nikšiću i Retkoceru (Medveđa, južna Srbija), Božović kod Šavnika, Vasić u Lukavici, a u Lokvicama i Prosjenici kao: Moćević (Sarajevsko polje), Demir u Užičkoj Crnoj Gori; Kokorine (Gacko), od A. iz Lisine (Piva); postoje mišljenja da su tamo iz Petrovića (Banjani, Nikšić), od "tamošnjih" Rajkovića, srodnika Nosovića u Koritima (Bileća). A. i Rajkovići u Kosijerima (Cetinje) ne iznose (nije evidentirano) da su istorodni; u Pješivcima ranije: Breškovac; Krivača i Borje (Čajniče) - Foča, zvano Borilo i Osojni Orah (Čajniče), jesu iz Žabljaka; u Nikšiću su iz Rovaca (Podgorica); potomci Marka Adžina (Mića) Bulatovića; Duga i Miločani (Nikšić) iz Markovine (Cetinje); u Lijevoj Rijeci (Podgorica) pripadaju plemenu Vasojevići iz grane Novakovića. Od njih su u Trebaljevu rovačkom, Bjeloševini (Mojkovac), Beranama, Gusinju, Dio i Kruševo (Bijelo Polje) i nekim mjestima u Srbiji; Gornje Polimlje, ogranak Ćulafića; Bar i dotično Zaljevo; Ubli i Savina, Herceg-Novi; od A. iz Pive jesu: Pivčić i Perin u Miljevcu (Nevesinje)
Adžići iz Pive (Lisina, Plužine, Milšsevici, Brljevo, Sedlari, Goransko i Vojinovići) doseljenici iz Metohije preko Banjana
Adžići, bratstvo u Kosijerima
Adžići ("Breskovci"), bratstvo u Bogmilovićima
Adžović, Tuzi (Podgorica), sišao iz Hota, a od njih su u Podgorici; Danilovgrad; Nikšić; Kozice i Boljanići (Pljevlja)
Adžopulos, u Rijeku Crnojevica doselili su se iz Grčke
Ašanin, imena po lokalitetu Has - As (promjenom u Vranješi, pa Tomaševo) - Bijelo Polje. U Pavinom polju zabjelježeni 1720. god.; Bare (Žabljak) iz Asa u Vasojevićima; Bijelo Polje; Vinicka (Berane)
Ašik, Bar i Podgorica
Ašinić, Boljevac (Bijelo Polje) iz Šalja (Albanija)
Ašper, Kotor
Aštd, Bar
Aštić, Bar
Ašujan, Sivac (Kosovo) u 17. v. doseljenici iz Boke Kotorske
Ašun, Sivac kod Lipljana na Kosovu, doselili se iz Boke Kotorske