Događaji:


 

Vremeplov - 6.novembar

 

U Crnoj Gori i vezano za Crnu Goru, na današnji datum se, pored ostalog, dogodilo:

 

 

1906. Nakon konstituisanja ustavne Narodne skupštine, dotadašnja Vlada Lazara Mijuškovića podnijela je ostavku, koju je knjaz Nikola prihvatio. "Glas Crnogorca" 11.novembra obavještava: "U ponedjeljak (6.novembra) predsjednik ministarskog savjeta i ministar inostranih djela gospodin Lazar Mijušković podnio je Njegovom kraljevskom visočanstvu Knjazu gospodaru ostavku cijelog kabineta. Ostavka je obrazložena time što je iz nacrta skupštinskih adresa, kao odgovor na prijestoničku besjedu (18.oktobra) dalo zaključiti da Vlada ne raspolaže u Narodnoj skupštini većinom dozvoljenom za rad. Njegovo visočanstvo knjaz gospodar blagoizvolio je odobriti razloge, na osnovu kojih mu je kabinet gospodina Mijuškovića podnio ostavku. Te je uvažio s tim da Vlada otpravlja poslove do sastava nove Vlade. Pošto je u Narodnoj skupštini pročitan akt Vladin, kojim je saopšteno da je podnijela ostavku koja joj je uvažena, njegovo kraljevsko visočanstvo knjaz gospodar pozvao je u Dvor predsjednika Narodne skupštine gospodina vojvodu Šaka Petrovića da se s njim posavjetuje, o položaju. Tom prilikom je gospodin predsjednik (Šako Petrović) ovlašćen da narodnom predsjedništvu (Skupštini) izjavi želju krune (knjaževine) da za ovaj put Narodna skupština predloži iz svoje sredine Vladu, koja će imati puno povjerenje Narodne skupštine. Ovoj želji, od strane krune (knjaza) dodata je i želja da bi bilo u interesu zemlje i naroda da se što prije dođe do sastava nove Vlade. Saslušavši preko svog predsjednika gospodina Šaka Petrovića saopštenje da je kruna (knjaz) riješio da se drži potpuno parlamentarno i da za ovaj put želi da novu Vladu predloži samo Narodna skupština, narodni poslanici su se sporazumjeli i većinom glasova izabrali potpredsjednika Narodne skupštine gospodina Mihaila Ivanovića da on kao predsjednik narodnog predsjedništva stupi u dodir sa krunom (knjazom) i izabere i predloži lica za novu Vladu.

 


1913. U Beranama je osnovana niža Gimnazija. Ubrzo je izbio i Prvi svjetski rat, ali za tri godine rada ona je uspjela da izvede oko 720 đaka.

 

1990. Skupština opštine Nikšić jednoglasno donijela odluku da bude osnivač Centra za informativnu djelatnost Nikšić, u čijem sastavu su postojali Nikšićke novine i Radio Nikšić. Ovim je okončana procedura oko prenošenja osnivačkih prava nad tadašnjim nikšićkim informativnim glasilima sa Opštinske konferencije SSRN na Skupštinu opštine. Od 1995. godine u sastavu centra postojala je i Televizija i jedno vrijeme to je bila jedina informativna ustanova u Republici koja je imala tri glasila: Novine, Radio i Televiziju. Trenutno u najstarijoj lokalnoj informativnoj kući u CG, kao javni servisi egzistiraju Radio i Televizija - RTNK.

 


2001. U automobilskoj nesreći poginuo Božidar Božo Knežević, slobodni reporter, snimatelj i dokumentarista, rođen u Podgorici, živio i radio u Zagrebu. Najpoznatiji dokumentarni serijali su mu Crnogorski put, o crnogorskoj nezavisnosti i Oluja nad Krajinom, o ratnim dešavanjima u Krajini.

 

Na današnji datum, u svijetu se, pored ostalog, dogodilo

 


1632. Švedski kralj Gustav II Adolf, vojskovođa i vojni reformator, poginuo u Tridesetogodišnjem ratu, u bici kod Licena. Njegova vojska u toj bici potukla snage Protivreformacije pod komandom generala Valenštajna.

 


1661. Rođen španski kralj Karlos II, posljednji monarh iz dinastije španskih Habsburga. Poslije njegove smrti počeo Rat za špansko nasljeđe. Pošto nije imao muškog potomka, za nasljednika odredio Filipa Anžujskog, unuka Luja XIV i osnivača burbonske dinastije u Španiji koji je kao Filip V stupio na prijesto poslije Utrehtskog mira, 1714.

 


1771. Rođen je njemački izdavač i štampar Alojz Zenefelder, koji je 1796. pronašao hemijski postupak štampanja, autografiju i litografiju, a 1826. litografiju u više boja. Napisao je "Udžbenik litografije".

 

 

1787. Rođen Vuk Stefanović Karadžić, reformator srpskog jezika i pravopisa. Objavio više zbirki narodnih pjesama i pripovjedaka, prvu srpsku gramatiku, Pismenicu, i rječnik, 1818. Uređivao almanah Danica i nastojao da Evropu upozna sa srpskim narodnim blagom. Borio se protiv samovlašća kneza Miloša Obrenovića i jakog fronta protivnika reforme jezika. Umro u Beču 1864, njegovi posmrtni ostaci 1897. prenijeti iz Beča u Beograd i sahranjeni uz Dositeja Obradovića, u porti Saborne crkve u Beogradu.

 


1814. Rođen belgijski proizvođač duvačkih instrumenata Adolf Saks. 1840. izumio muzički instrument nazvan po njemu.

 

1860. Za predsjednika SAD izabran Abraham Linkoln. U januaru 1863. proglasio oslobađanje robova, tokom njegovog mandata vođen Američki građanski rat, od 1861. do 1865, u kom je Unija sjevernih država pobijedila robovlasnički jug. Šest dana po završetku rata ubijen u pozorišnoj loži u atentatu koji je izvršio glumac J.W. But.

 


1861. Rođen kanadski trener Džejms Nejsmit. 1891. izmislio košarku, kao dopunski sport za igrače američkog fudbala. Košarka u Evropu stigla preko vojnika SAD.

 


1880. Francuski mikrobiolog Šarl Laveran, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1907, otkrio uzročnika malarije, ali nije mogao da objasni kako ona dospijeva u organizam. Engleski ljekar Ronald Ros 15 godina kasnije utvrdio da malariju prenose komarci.

 

1893. U Petrogradu umro ruski kompozitor Petar Iljič Čajkovski, po mnogima klasik ruske muzike. Njegovo djelo, inspirisano narodnom muzikom, bajkama i ruskom istorijom, obuhvata sve muzičke vrste.

 

1911. Fransisko Madero, vođa meksičke revolucije protiv diktatora Porfirija Dijasa, postao predsjednik Meksika.

 


1917. Poslije pet mjeseci borbi u I svjetskom ratu, pobjedom zapadnih saveznika nad Njemcima, okončana treća bitka kod belgijskog grada Ipr. Linija fronta pomjerena nepunih 10 kilometara, poginulo najmanje 240.000 vojnika.

 


1943. Sovjetska armija je u Drugom svjetskom ratu oslobodila Kijev nakon dvogodišnje njemačke okupacije.

 


1964. U saobraćajnoj nesreći poginuo je srpski premijer Slobodan Penezić Krcun, čija se kontroverzna ličnost upadljivo razlikovala od stereotipnih rukovodilaca u partijskoj nomenklaturi. U Drugom svjetskom ratu, poslije kojeg je proglašen za narodnog heroja, bio je jedan od organizatora ustanka u Srbiji. Poslije oslobođenja zemlje, bio je načelnik OZNE Srbije, ministar unutrašnjih poslova u vladi Srbije, član savezne vlade.

 


1975. Na inicijativu kralja Hasana počeo Zeleni marš. 350.000 Marokanaca sa zastavicama i Kuranom u rukama prešlo u Zapadnu Saharu, tražeći dekolonizaciju te oblasti. Narednih dana u Madridu potpisan sporazum kojim je Španija predala Zapadnu Saharu Maroku i Mauritaniji.

 

1987. Rodjena jedna od najboljih teniserki svijeta, srpska teniserka crnogorskih korijena Ana Ivanović.

 


1991. Košarkaš Irvin "Medžik" Džonson objavio je da je HIV pozitivan i da napušta Lejkerse.

 


1996. Bivša republika SFRJ Hrvatska postala 40. članica Savjeta Evrope.

 


1999. Australijanci na referendumu s 55 odsto glasova odbacili predlog da britanski monarh kao šef države bude zamijenjen republikanskim ustrojstvom države.

 

2001. Medijski magnat, republikanac Majkl Blumberg, izabran za gradonačelnika Njujorka. Naslijedio Rudolfa Đulijanija.

 

2005. Monsinjor Kiro Stojanov u Skoplju, u katedrali Presvetog srca Isusovog, postavljen za skopskog biskupa i apostolskog egzarha u Makedoniji. Prvi Makedonac poslije 104 godine na rukovodećem položaju u katoličkoj crkvi u toj zemlji.

 

2005. Irački boing 737 sletio na aerodrom u Teheranu, obavljen prvi komercijalni let u posljednjih 25 godina.

 
Ukupno 6170   Danas   255   Juče   590     
Sva prava zadržana - Agencija Autentik