Događaji:


 

Vremeplov - 3.novembar

 

U Crnoj Gori i vezano za Crnu Goru, na današnji datum, pored ostalog se dogodilo:


1806. U Prčanju je rođen Ivo Vizin, bokeljski pomorski nautičar, prvi Sloven, a šesti morepolovac iza Magelana, koji oplovio svijet. Vizin je rođen u katoličkoj porodici porijeklom iz Istre, u vrijeme okupacije Boke Kotorske od strane Francuskog carstva. Pomorsku karijeru započeo je s 12 godina kao "mali" na jedrenjacima. Kapetanski ispit položio je u Trstu. Kapetan Vizin i poručnik Fridrih Belavita, zajedno sa devet članova posade otisnuli su se 11. februara 1852. brodom "Splendido", pod habsburškom zastavom, iz Antverpena na put oko svijeta. Plovili su rutom prema zapadu prenoseći terete: Antverpen - Rt Horn - Valparaizo - San Francisko - Honolulu - Singapur - Bangkok - Hongkong - Rt dobre nade - Plimout - Trst. U Trst su stigli 30. avgusta 1859. Car Franjo Josip I odlikovao je kapetana Vizina bijelom počasnom zastavom i viteškim krstom reda Franja Josipa.

 

1945. Sa Željezničke stanice u Vilusima za Vojvodinu je krenula prva grupa od 90-ak porodica crnogorskih kolonista. Do 1948. iz Crne Gore u Vojovodinu preselilo se 6.734 porodice sa oko 40.000 članova, od čega najviše iz Nikšića - 21,2 odsto, koji su u najvećem broju nastanjeni u Vrbasu.

 


1975. Završena je brana HE Mratinje i prva vozila prešla su preko nje. Lučna brana visine 220 metara "progutala" je oko 900 hiljada kubika betona i željezne konstrukcije i bila je jedna od najvećih u svijetu. Preko nje vodi asfaltni kolovoz koji je dio saobraćajnice Nikšić - Foča. Već je bio umontiran i jedan od tri agregata buduće elektrane, a punjenje jezera počelo je sredinom narednog mjeseca i trajalo je 50-ak dana.

 



2006. U Podgorici otvorena "Codra hospital", prva privatna bolnica u Crnoj Gori.

 

 

U svijetu se, na današnji dan, pored ostalog dogodilo:

 

1534. Engleski parlament usvojio je povelju kojom je kralj Henri VIII postao poglavar crkve, čime je papi oduzeta vlast nad crkvom u Engleskoj. Tome je prethodio sukob sa papom Leonom X koji nije htio da poništi kraljev brak sa Katarinom Aragonskom i ozakoni njegovu vezu sa Anom Bolen.

 

1768. Rođen je Đorđe Petrović Karađorđe, vođa Prvog srpskog ustanka protiv Turaka 1804. Nakon sloma ustanka 1813. pobjegao je u Austriju, a zatim u Rusiju. Ubijen je po nalogu kneza Miloša Obrenovića 1817. kada se tajno vratio u Srbiju.

 

1801. Rođen je italijanski operski kompozitor Vinćenco Belini, jedan od najpoznatijih stvaralaca italijanskog belkanta ("Norma", "Puritanci", "Pirat, "Kapuleti i Monteki").

 

1839. Britanske fregate su kod Kantona potopile nekoliko kineskih džunki. Time je počeo Prvi opijumski rat protiv Kine, koji je završen potpisivanjem mirovnog sporazuma 1842. u Nankingu, pod veoma nepovoljnim uslovima za Kinu.

 

1852. Rođen japanski princ Mucuhito, od 1867. car Meiđi, koji je potpuno lišio vlasti šogunate, uspostavio centralnu carsku vlast, a feudalni Japan pretvorio u modernu kapitalističku državu. Premjestio prijestonicu iz Kjota u Edo, koji je preimenovan u Tokio.

 

1901. Rođen francuski pisac i političar Andre Malro, učesnik Kineske revolucije, Španskog građanskog rata, jedan od lidera Pokreta otpora u II svjetskom ratu.

 

1903. Panama postala nezavisna republika, poslije pobune izazvane spolja i uz podršku SAD, kojom je omogućeno njeno odvajanje od republike Kolumbije.

 

1918. Nedjelju dana uoči kapitulacije Njemačke u I svjetskom ratu, na ratnim brodovima u Kilu izbila pobuna mornara koja se proširila i dovela do formiranja privremene revolucionarne vlade.

 

1918. Predstavnici austrougarske vojske potpisali su u Padovi kapitulaciju u Prvom svjetskom ratu, što je bio posljednji državni akt 700-godišnje Habzburške monarhije.

 

1921. Rođen američki glumac Čarls Bronson.

 

1946. Japanski car Hirohito odrekao se, izjavom preko radija, božanskih atributa, a carska vlast prešla je na izborni parlament.

 

1954. Umro je francuski slikar i vajar Anri Matis, najčuveniji predstavnik fovističkog pravca i jedan od najznačajnijih francuskih i evropskih slikara XX vijeka.

 

1956. Velika Britanija i Francuska prihvatile su prekid vatre na Bliskom istoku uz uslov da u područje Sueckog kanala budu poslate mirovne snage UN.

 

1957. SSSR lansirao prvi satelit sa živim bićem "Sputnjik 2", u kojem je bio pas Lajka.

 

1959. U Stokholmu rođen Dolf Lundgren, švedski glumac.

 

1961. U Tant izabran za generalnog sekretara Ujedinjenih nacija, nakon pogibije Daga Hamaršelda.

 

1964. Na predsjedničkim izborima u SAD, pobijedio Lindon B. Džonson.

 

1970. Kandidat Fronta narodnog jedinstva Salvador Aljende postao predsjednik Čilea, kao prvi marksista u zapadnoj hemisferi izabran na slobodnim izborima. Ubijen je 1973. u državnom udaru generala Augusta Pinočea.

 

1985. Dva francuska agenta su okrivljena za potapanje broda 'Dugin ratnik', koji je pripadao ekološkoj organizaciji Grinpis.

 

1992. Bil Klinton izabran za predsjednika SAD.

 

1998. Umro je američki animator Bob Kejn (83), autor Betmena.

 

2002. Na parlamentarnim izborima u Turskoj pobijedila Turska partija pravde i razvoja, ali je njenom lideru Redžepu Tajipu Erdoganu zabranjeno da preuzme premijerski položaj jer je ranije osuđen zbog islamističkih pobuna.

 

2005. Umrla je En Burda, osnivač izdavačke kuće "Burda-Moden" i jedna od najuspješnijih poslovnih žena u Njemačkoj

 
Ukupno 7821   Danas   18   Juče   1682     
Sva prava zadržana - Agencija Autentik