Vremeplov
- 30.oktobar
U Crnoj Gori i vezano za Crnu
Goru, na današnji dan dogodilo se, pored ostalog, sljedeće:
1667.
Pravoslavnim sveštenicima i kaluđerima dato je pravo da "mogu i dalje voditi duhovnu brigu o hajducima nastanjenim u Perastu, predjelu
Prčanja i Stoliva i po drugim mjestima kotorske jurisdikcije". Bilo je to od presudnog značaja za hajduke, koji su u vrijeme Kandijskog rata
došli u Boku Kotorsku. Hajduci iz Hercegovine i Crne Gore koji su, zbog
turskog zuluma napustili svoja ognjišta i iz Venecije vodili gerilski
rat protiv Turaka, dobili su još i pravo u Perastu da stvore svoj centar.
1834. Po Njegoševom nalogu, otvoren je grob Petra I Petrovića.
S obzirom na to da je "njegovo tijelo nađeno u istom stanju u kakvom je i sahranjeno Njegoš je izdao "Objavljenije" kojim je Petar Prvi proglašen za sveca i njegov ćivot postavljen je u crkvu." Kanonizacija Petra I za sveca kod zvanične Srbije doživljena je kao nesreća
za srpstvo jer je značila udaljavanje Crne Gore od političkih ambicija
koje su težile vezivanju Crne Gore sa Srbijom.
1912. Crnogorska vojska ušla u Peć. Nakon tri dana očajničkog otpora, turska
vojska je zatražila , a vojsci Janka Vukotića, ispred Pećke patrijaršije,
priređena je svečanost i veličanstven doček. Odmah potom potpisan je
ugovor o predaji grada, izabrana je nova uprava i vojska je krenula
prema Visokim Dečanima.
1913. U Beogradu potpisan ugovor između Kraljevine Srbije i Kraljevine Crne Gore
kojim je definisana srpsko-crnogorska granica na teritoriji Sandžaka
i Metohije. U ime Crne Gore sastanku je prisustvovao Mirko Mijušković,
ministar prosvjete i crkvenih djela, a ugovorom je precizno definisana
linija razgraničenja između dvije balkanske države. Poslije 10 dana
graničnu liniju su ratifikovale skupštine Crne Gore i Srbije. I poslije
Drugog svjetskog rata, Skupštine Crne Gore i Srbije potvrdile su tada
priznatu granicu s tim što je Metohija, koja je zajedno sa Kosovom proglašena
za autonomnu kosovsko metohijsku oblast, ušla u sastav Srbije.
2006. Crna Gora postala članica Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA).
Medjunarodna agencija za atomsku energiju iz Beča je dio sistema Organizacije
Ujedinjenih Nacija, ustanovljena davne 1957. godine kao organizacija
„Atomi za mir". Njena misija danas podrazumijeva upotrebu nuklearne energije u miroljubive
svrhe.
Crna Gora je, kroz bivšu SFRJ, bila jedan od osnivača ove
Agencije. Nakon obnove svoje državnosti, 2006. godine, Crna Gora je
postala 192. članica OUN, a oktobra iste godine postala je punopravna
članica IAEA.
U svijetu se, pored ostalog, dogodilo:
1735. Rođen američki državnik Džon Adams, jedan od najistaknutijih boraca
za američku nezavisnost, prvi potpredsjednik i drugi predsjednik SAD.
Učestvovao u izradi nacrta Deklaracije o nezavisnosti 1776. Njegov
sin Džon Kvinsi Adams bio šesti predsjednik SAD.
1817. Simon Bolivar osnovao prvu nezavisnu vladu Venecuele.
1864. Potpisan Bečki mir, Danska prinuđena da Pruskoj prepusti
pokrajine Šlezvig, Holštajn i Lauenburg.
1905. Tokom prve, februarske, ruske revolucije, ruski car Nikolaj II Aleksandrovič
Romanov Oktobarskim manifestom ponudio šire biračko pravo, izabran parlament
sa zakonodavnom vlašću i data garancija građanskih sloboda.
1910. Umro švajcarski filantrop Žan-Anri Dinan, tvorac ideje o Crvenom krstu
i jedan od osnivača Međunarodnog komiteta Crvenog krsta 1863, dobitnik
Nobelove nagrade za mir 1901.
1918. Slovačka proglasila odvajanje od Mađarske i ujedinjenjem
s Češkom formirala Čehoslovačku, prvu državu stvorenu poslije raspada
Austro-Ugarske, u Prvom svjetskom ratu.
1918. Kapitulacijom Turske, koja je u Prvi svjetski rat ušla 1914. na strani
Centralnih sila, prestala da postoji Otomanska imperija.
1922. Dva dana poslije Marša na Rim, Benito Musolini formirao
prvu fašističku vladu u Italiji.
1938. Milione Amerikanaca uhvatila panika dok su na radiju CBS slušali radio-dramu,
koju je prema noveli Herberta Džordža Velsa "Rat svjetova" snimio Orson Vels. Slušaoci mislili da se radi o stvarnom napadu Marsovaca na
Zemlju.
1960. Rođen Dijego Armando Maradona, argentinski fudbaler.
1973. Pušten u saobraćaj most na Bosforu, koji povezuje Evropu i Aziju.
1974. Nokautom nad Džordžom Formanom, Muhamed Ali se u 32. godini trijumfalno
vratio boksu.
1975. Princ Huan Karlos preuzeo vođstvo Španije od teško
oboljelog diktatora Fransiska Franka.
1975. Kod Praga se srušio avion DC-9 jugoslovenske kompanije Inex-Adria. Poginulo
75 putnika, čehoslovačkih turista koji su se vraćali sa ljetovanja na
Jadranu.
1990. Kina objavila rezultate popisa stanovništva, prema
kojem njena populacija broji milijardu i trinaest miliona ljudi.
1995. Minimalnom većinom, 50,6 odsto, stanovnici Kvebeka
izjasnili se na referendumu protiv nezavisnosti te kanadske provincije.
1998. Na osnovu sporazuma predstavnika Vojske Jugoslavije i NATO-a, potpisanog
15. oktobra, avioni NATO-a počeli misiju nadgledanja vazdušnog prostora
Kosova, Orlovo oko.
2000. Sudija Vrhovnog suda Španije, njegov telohranitelj
i vozač ubijeni, 35 osoba povrijeđeno, u eksploziji automobila-bombe
u Madridu, za koju su osumnjičeni pripadnici baskijskog separatističkog
pokreta ETA.
2003. Na donatorskoj konferenciji u Hagu prikupljeno 15,7 miliona eura za uspostaljanje
i rad Suda za ratne zločine u Sarajevu.
2003. Vrhovni sud u Rimu bivšeg premijera Italije Đulija Andreotija, ranije osuđenog
na 24 godine zatvora za saučesništvo u ubistvu novinara Karmina Pikorelija,
koje je 1979. izvršila mafija, proglasio nevinim.
2006. Bivšem čileanskom diktatoru Augustu Pinočeu određen
kućni pritvor zbog torture, ubistava i kidnapovanja tokom njegove 17
godina duge vladavine. Pinoče umro 10. decembra 2006. u bolnici u Santjagu.
|