Događaji:


 

Vremeplov - 30.oktobar

 

U Crnoj Gori i vezano za Crnu Goru, na današnji dan dogodilo se, pored ostalog, sljedeće:

 

 

1667. Pravoslavnim sveštenicima i kaluđerima dato je pravo da "mogu i dalje voditi duhovnu brigu o hajducima nastanjenim u Perastu, predjelu Prčanja i Stoliva i po drugim mjestima kotorske jurisdikcije". Bilo je to od presudnog značaja za hajduke, koji su u vrijeme Kandijskog rata došli u Boku Kotorsku. Hajduci iz Hercegovine i Crne Gore koji su, zbog turskog zuluma napustili svoja ognjišta i iz Venecije vodili gerilski rat protiv Turaka, dobili su još i pravo u Perastu da stvore svoj centar.

 

1834. Po Njegoševom nalogu, otvoren je grob Petra I Petrovića. S obzirom na to da je "njegovo tijelo nađeno u istom stanju u kakvom je i sahranjeno Njegoš je izdao "Objavljenije" kojim je Petar Prvi proglašen za sveca i njegov ćivot postavljen je u crkvu." Kanonizacija Petra I za sveca kod zvanične Srbije doživljena je kao nesreća za srpstvo jer je značila udaljavanje Crne Gore od političkih ambicija koje su težile vezivanju Crne Gore sa Srbijom.

 

1912. Crnogorska vojska ušla u Peć. Nakon tri dana očajničkog otpora, turska vojska je zatražila , a vojsci Janka Vukotića, ispred Pećke patrijaršije, priređena je svečanost i veličanstven doček. Odmah potom potpisan je ugovor o predaji grada, izabrana je nova uprava i vojska je krenula prema Visokim Dečanima.

 

1913. U Beogradu potpisan ugovor između Kraljevine Srbije i Kraljevine Crne Gore kojim je definisana srpsko-crnogorska granica na teritoriji Sandžaka i Metohije. U ime Crne Gore sastanku je prisustvovao Mirko Mijušković, ministar prosvjete i crkvenih djela, a ugovorom je precizno definisana linija razgraničenja između dvije balkanske države. Poslije 10 dana graničnu liniju su ratifikovale skupštine Crne Gore i Srbije. I poslije Drugog svjetskog rata, Skupštine Crne Gore i Srbije potvrdile su tada priznatu granicu s tim što je Metohija, koja je zajedno sa Kosovom proglašena za autonomnu kosovsko metohijsku oblast, ušla u sastav Srbije.

 

2006. Crna Gora postala članica Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA). Medjunarodna agencija za atomsku energiju iz Beča je dio sistema Organizacije Ujedinjenih Nacija, ustanovljena davne 1957. godine kao organizacija „Atomi za mir". Njena misija danas podrazumijeva upotrebu nuklearne energije u miroljubive svrhe.
Crna Gora je, kroz bivšu SFRJ, bila jedan od osnivača ove Agencije. Nakon obnove svoje državnosti, 2006. godine, Crna Gora je postala 192. članica OUN, a oktobra iste godine postala je punopravna članica IAEA.

 

U svijetu se, pored ostalog, dogodilo:


1735. Rođen američki državnik Džon Adams, jedan od najistaknutijih boraca za američku nezavisnost, prvi potpredsjednik i drugi predsjednik SAD. Učestvovao u izradi nacrta Deklaracije o nezavisnosti 1776. Njegov sin Džon Kvinsi Adams bio šesti predsjednik SAD.

 

1817. Simon Bolivar osnovao prvu nezavisnu vladu Venecuele.

 

1864. Potpisan Bečki mir, Danska prinuđena da Pruskoj prepusti pokrajine Šlezvig, Holštajn i Lauenburg.

 

1905. Tokom prve, februarske, ruske revolucije, ruski car Nikolaj II Aleksandrovič Romanov Oktobarskim manifestom ponudio šire biračko pravo, izabran parlament sa zakonodavnom vlašću i data garancija građanskih sloboda.

 

1910. Umro švajcarski filantrop Žan-Anri Dinan, tvorac ideje o Crvenom krstu i jedan od osnivača Međunarodnog komiteta Crvenog krsta 1863, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1901.

 

1918. Slovačka proglasila odvajanje od Mađarske i ujedinjenjem s Češkom formirala Čehoslovačku, prvu državu stvorenu poslije raspada Austro-Ugarske, u Prvom svjetskom ratu.

 

1918. Kapitulacijom Turske, koja je u Prvi svjetski rat ušla 1914. na strani Centralnih sila, prestala da postoji Otomanska imperija.

 

1922. Dva dana poslije Marša na Rim, Benito Musolini formirao prvu fašističku vladu u Italiji.

 

1938. Milione Amerikanaca uhvatila panika dok su na radiju CBS slušali radio-dramu, koju je prema noveli Herberta Džordža Velsa "Rat svjetova" snimio Orson Vels. Slušaoci mislili da se radi o stvarnom napadu Marsovaca na Zemlju.

 

1960. Rođen Dijego Armando Maradona, argentinski fudbaler.

 

1973. Pušten u saobraćaj most na Bosforu, koji povezuje Evropu i Aziju.

 

1974. Nokautom nad Džordžom Formanom, Muhamed Ali se u 32. godini trijumfalno vratio boksu.

 

1975. Princ Huan Karlos preuzeo vođstvo Španije od teško oboljelog diktatora Fransiska Franka.

 

1975. Kod Praga se srušio avion DC-9 jugoslovenske kompanije Inex-Adria. Poginulo 75 putnika, čehoslovačkih turista koji su se vraćali sa ljetovanja na Jadranu.

1990. Kina objavila rezultate popisa stanovništva, prema kojem njena populacija broji milijardu i trinaest miliona ljudi.

 

1995. Minimalnom većinom, 50,6 odsto, stanovnici Kvebeka izjasnili se na referendumu protiv nezavisnosti te kanadske provincije.

 

1998. Na osnovu sporazuma predstavnika Vojske Jugoslavije i NATO-a, potpisanog 15. oktobra, avioni NATO-a počeli misiju nadgledanja vazdušnog prostora Kosova, Orlovo oko.

 

2000. Sudija Vrhovnog suda Španije, njegov telohranitelj i vozač ubijeni, 35 osoba povrijeđeno, u eksploziji automobila-bombe u Madridu, za koju su osumnjičeni pripadnici baskijskog separatističkog pokreta ETA.

 

2003. Na donatorskoj konferenciji u Hagu prikupljeno 15,7 miliona eura za uspostaljanje i rad Suda za ratne zločine u Sarajevu.

 

2003. Vrhovni sud u Rimu bivšeg premijera Italije Đulija Andreotija, ranije osuđenog na 24 godine zatvora za saučesništvo u ubistvu novinara Karmina Pikorelija, koje je 1979. izvršila mafija, proglasio nevinim.

 

2006. Bivšem čileanskom diktatoru Augustu Pinočeu određen kućni pritvor zbog torture, ubistava i kidnapovanja tokom njegove 17 godina duge vladavine. Pinoče umro 10. decembra 2006. u bolnici u Santjagu.

 
Ukupno 7298   Danas   535   Juče   848     
Sva prava zadržana - Agencija Autentik