Vremeplov
- 21.septembar
U Crnoj Gori i vezano za Crnu
Goru, na današnji dan se dogodilo, pored ostalog:
1880. U Herceg Novom rođen Mirko Komnenović, političar, ministar. Po završetku
osnovne škole u Kotoru školovao se u Trstu, Mariboru i Švajcarskoj.
Bavio se privrednom obnovom Boke. Početkom Prvog svjetskog rata uhapšen
je i sprovoden u zatvor na Mamuli. Čim je stigao u Srbiju postao je
saradnik Nikole Pašića, bio je poslanik na radikalskim listama, a 1930.
godine predsjednik Opštine Herceg Novi, kasnije ministar za socijalnu
politiku i narodno zdravlje. Bio je odlikovan sa više domaćih i stranih
odlikovanja.
1925. Posmrtni ostaci Petra Drugog Petrovića Njegoša koje
su, 1916. godine sa Lovćena donesene u Cetinjski manastir, vraćeni u
novu Kapelu na Jezerskom vrhu. Toga dana na Lovćenu je oko 15 hiljada
ljudi odalo poštu velikom geniju. Prema pisanju tadašnje štampe "Svečanosti, kakva do tada nije viđena u Crnoj Gori, prisustvovali su i kralj
Aleksandar Karađorđević sa svojom svitom, poznati književnici, predstavnici
akademija i univerziteta, urednici listova, predstavnici crkve, vojske
i vlasti".
1914. Na Cetinju rođen Budimir Budo Tomović, pravnik, advokat, predsjednik Crnogorske
narodne omladine i narodni heroj Jugoslavije, član KPJ od 1935. godine.
Po povrarku sa studija, u rodnom kraju je aktivno učestvovao u radu
SKOJ I KPJ, bio je jedan od urednika lista Glas Crne Gore. Radio je
na pripremama trinaestojulskog ustanka, bio je učesnik Ostroške skupštine
narodnih predstavnika Crne Gore i Boke 1942. godine. Poginuo iste godine,
18. marta.
1956. U Beogradu rođen bivši predsjednik Crne Gore Momir Bulatović. U Zadru,
gdje je potpom živio, završio osnovnu i srednju školu, a onda doseljava
u Podgoricu, gdje upisuje Ekonomski fakultet. Politikom se počinje baviti
još u studentskim danima. 1989. godine izabran je za Predsjednika Predsjedništva
CK SK Crne Gore, a naredne, 1990. godine, na prvim višestranačkim izborima,
izabran je za predsjednika Crne Gore. Poslije osam godina na čelu Republike
i sukoba u Demokratskoj partiji socijalista, Momir Bulatović, sada kao
kandidat Socijalističke narodne partije, osnovane od dijela bivših članova
DPS-a, gubi na predsjedničkim izborima od Mila Đukanovića. Ubrzo poslije
poraza na izborima, Slobodan Milošević, tada predsjednik SRJ, mu nudi
mjesto saveznog premijera. Na toj funkciji Bulatović je ostao nepune
dvije godine jer je došlo do predsjedničkih izbora u Srbiji, na kojima
je S. Milošević učestvovao i bio poražen od V. Koštunice. U SNP-u tada
dolazi do zaokreta pa odustaju od kandidature Bulatovića za novi mandat na saveznoj premijerskoj funkciji. Tada on napušta svoju drugu partiju, da
bi ubrzo, nakon osnivanja nove- napuštio politiku.
U svijetu se, pored ostalog, dogodilo:
19. p.n.e. Umro Publije Vergilije Maron, pjesnik carskog
Rima, autor nacionalnog junačkog epa "Eneida". Smatra se najvećim pjesnikom antike i uzorom latinskog i zapadnoevropskog stvaralaštva.
Dante ga uzeo za vodiča kroz podzemlje u "Božanstvenoj komediji".
1327. Engleski kralj Edvard II ubijen u zamku Berkli. Smatra
se da su zločin izvršili kraljica Izabela i njen ljubavnik Rodžer de
Mortimer, koji je potom vladao u ime prestolonasljednika Edvarda III.
1452. Rođen italijanski vjerski i politički reformator Đirolamo
Savonarola, dominikanski kaluđer koji je zbog sukoba s papom Aleksandrom
VI spaljen kao jeretik 1498. Njegov lik inspirisao mnoga književna djela
i kontroverzne rasprave. Smatran mračnim fanatikom, ali i pretečom reformacije,
mučenikom i svecem.
1792. Na prvoj javnoj sjednici Konventa, revolucionarnog
parlamenta, ukinuta monarhija u Francuskoj.
1832. Umro škotski pisac Valter Skot, autor istorijskih romana "Rob Roj", "Ajvanho", "Veverli". Skupljao i narodne pjesme i pisao epove iz istorije Škotske. Izvršio uticaj
na evropski roman.
1846. Rođen srpski političar i pisac Svetozar Marković,
osnivač socijalističkog pokreta u Srbiji i prvi teoretičar realizma
u srpskoj literaturi. Pokrenuo prvi socijalistički list u Srbiji Radenik,
1871. Njegove ideje su imale veliki uticaj na razvoj socijalističke
ideologije i politike u Srbiji i na Balkanu.
1860. Umro njemački filozof Artur Šopenhauer. Njegovu duboko pesimističnu filozofiju
prihvatila generacija razočarana neuspjehom nacionalnih pokreta 1848.
u Evropi, u filozofiji i književnosti našla odraz u djelima Fridriha
Ničea i Tomasa Mana.
1866. Rođen engleski književnik Herbert Džordž Vels. Prvim
romanom, "Vremeplov", utemeljio naučnu fantastiku.
1938. Vlada Čehoslovačke prihvatila britansko-francuski
plan o prepuštanju Sudetske oblasti nacističkoj Njemačkoj.
1939. Rumunski fašisti, pripadnici Gvozdene garde, ubili
premijera Rumunije Armanda Kalineskua.
1949. U Kini formirana Centralna narodna vlada, na čelu
s Mao Cedungom. Cedung 1. oktobra proglasio Narodnu Republiku Kinu.
1956. U atentatu smrtno ranjen nikaragvanski diktator Anastazio
Somoza. Umro osam dana kasnije, naslijedio ga sin Luis.
1957. Umro norveški kralj Hakon VII. Vladao od 1905, kada ga je, po ukidanju
norveško-švedske unije, parlament Norveške izabrao za kralja. U I svjetskom
ratu održao neutralnost Norveške, kada su Njemci u II svjetskom ratu
okupirali Norvešku izbjegao u London i formirao izbjegličku vladu. Naslijedio
ga sin Olaf V.
1964. Malta postala nezavisna poslije 164 godine britanske
vladavine.
1972. Predsjednik Filipina Ferdinand Markos zaveo vanredno
stanje u zemlji i stavio u zatvor na hiljade protivnika režima. Markos
ostao na vlasti do 1986.
1973. Jugoslavija prekinula diplomatske odnose s Čileom,
10 dana poslije puča generala Augusta Pinočea, u kom je ubijen predsjednik
Salvador Aljende.
1974. Umro američki filmski glumac Volter Brenan, prvi glumac koji je dobio tri
Oskara. Poznat prije svega po brojnim epizodnim ulogama u vesternima.
1992. Meksiko i Vatikan uspostavili pune diplomatske odnose,
poslije 130 godina dugog prekida.
1993. Predsjednik Rusije Boris Jeljcin raspustio Parlament pod optužbom da poslanici
blokiraju ustavne reforme i izbore. Pobunjeni poslanici zabarikadirali
se u zgradi Parlamenta, odakle su istjerani uz pomoć vojske 4. oktobra.
1996. Na aerodromu u Bogoti, u avionu predsjednika Kolumbije
Ernesta Sampera, koji je bio spreman da poleti u SAD, poslije anonimne
prijave, nađeno oko četiri kilograma heroina. Predsjednik osumnjičen
za veze s narko-mafijom, Vlada saopštila da se radi o namještaljci.
1999. Na Tajvanu u zemljotresu poginulo više od 2.100 osoba,
povrijeđeno oko 8.700.
2000. Vlada Rusije odlučila da zamrzne ugovor sa Iranom
o prodaji laserske tehnologije pošto su SAD navele zabrinutost zbog
mogućnosti njenog korišćenja u izradi nuklearnog oružja.
2003. Poslije 14 godina osmatranja planete Jupiter i njenih satelita, uništen
posmatrački brod Galileo, dio programa NASA.
|