Vremeplov - 19.oktobar

U Crnoj Gori i vezano za Crnu Goru, na današnji dan dogodilo se, pored ostalog, sljedeće:

1912. Oslobođen Plav. Pohod cmogorske vojske prema Sandžaku i Metohiji bio je munjevit i uspješan. Odmah po prelasku crnogorsko-turske granice oslobođeno je više gradova, među kojima i Plav.

1943. Rasformiran je Barski koncentracioni logor. Formirale su ga italijanske okupacione vlasti prethodne godine. Za 14 mjeseci postojanja kroz njegovih 28 drvenih baraka prošlo je oko 10.000 ljudi, među kojima je bilo i djece. Pri rasformiranju najveći broj logoraša je oslobođen, a jedan broj njih je prebačen u koncentracione logore u Njemačkoj.

1972. U jednodnevnoj posjeti Crnoj Gori boravili su kraljica Velike Britanije Elizabeta Druga, Princ Filip i princeza Ana.

1990. U Titogradu je izašao prvi broj crnogorskog nezavisnog nedjeljnika "Monitor". Osnivač lista bio je profesor doktor Miodrag Perović a utemeljivač biznismen Stanislav Ćano Koprivica.

1997. U Herceg Novom je umro Dušan Kostić, književnik i redovni član CANU. Gimnaziju je završio u Beranama, a književnost studirao u Beogradu. Učestvovao je u NOR-u, a poslije rata radio je kao novinar u Borbi, Radio Beogradu, Književnim novinama i Politici. Najznačajnije zbirke njegove poezije su Govor zemlje, Mreže, Lirika juga, Postojbina masline, Zrelo more, Tristija i druge. Objavio je i 30-ak knjiga poezije za djecu, četiri romana, šest knjiga putopisa i dvadesetak izbora iz poezije. Bio je nosilac više književnih priznanja.

2004. U Herceg Novom umro Veljko Milatović, narodni heroj, političar i državnik. Rođen je u Nikšiću 1921. gdje je završio gimnaziju a Tehnički fakultet studirao je u Beogradu. Bio je jedan od organizatora 13-julskog ustanka u rodnom Nikšiću, a u ratu je obavljao odgovorne dužnosti. Poslije oslobođenja dugo je obavljao više političkih i državničkih funkcija u CG i Jugoslaviji. Obavljao je i dužnost direktora i glavnog i odgovornog urednika Pobjede, bio je osnivač i prvi urednik Omladinskog pokreta. Zalagao se za samoosvješćivanje i samobitnost CG, za osnivanje crnogorskog univerziteta, dnevnih novina, državne TV... Od 1982-84. g. bio je član Predsjedništva CKSK Jugoslavije, kada je iznenada podnio ostavku, povukao se iz politike i otišao u penziju.

2004. U Beogradu je umro Miodrag Miško Vukmanović, dugogodišnji crnogorski novinar, komentator Radija CG, jedan od osnivača nedjeljnika Monitor i RTV Montena. Bio je i jedan od osnivača Liberalnog saveza CG i prvi njegov potpredsjednik. Objavio je veliki broj političkih eseja, rasprava i polemike, za koje je dobio više nagrada i priznanja.

2007. Crna Gora dobila novi ustav, prvi od obnove njene nezavisnosti, odlučila je dvotrećinska većina Ustavotvorne skupštine sa 55 glasova DPS, SDP, HGI, PZP, BS i LP. Protiv usvajanja ovog akta glasao je 21 poslanik iz SL, NS, DSS, kao i SNP, za koju se do izjašnjavanja nije znalo hoće li podržati najviši pravni akt. Istim brojem glasova podržan je i Zakon o sprovođenju Ustava. U skupštinskoj sali nije bio Ferhat Dinoša (DUA), a Mehmet Bardhi (DSCG) i Vaselj Siništaj (AA) izašli su uoči glasanja.

U svijetu se, pored ostalog, dogodilo:

1216. Umro engleski kralj Džon Bezzemljaš. 1215. godine morao da popusti u sukobu s plemstvom i potpiše Veliku povelju slobode, "Magna kartu". Tom poveljom ograničena je vlast kralja i postavljeni su temelji engleske ustavnosti i javnog prava

1745. Umro engleski pisac irskog porijekla Džonatan Svift, jedan od najoštrijih satiričara u evropskoj literaturi i značajna ličnost u političkom i javnom životu Londona.

1812. Napoleonove trupe počele povlačenje iz Moskve.

1813. Okončana "Bitka naroda" kod Lajpciga u kojoj su ujedinjene vojske više evropskih država, predvođene Rusijom, Pruskom i Austrijom, porazile Napoleona i prisilile ga da se povuče preko Rajne.

1864. Rođen franucuski hemičar i industrijalac Ogist Limijer, koji je s bratom Lujem napravio prvu filmsku kameru. Braća Limijer otkrila postupak snimanja u prirodnim bojama i u pariskoj kafani "Gran kafe" 28. decembra 1895. priredili prvu filmsku predstavu na svijetu.

1872. U Novom Južnom Velsu u Australiji nađen "Holtermanov grumen", ploča škriljca težine 235,14 kilograma, u kojoj je bilo 82,11 kilograma zlata, najveća količina ikada nađena.

1875. Umro engleski fizičar Čarls Vitston, pionir telegrafije. Izumio metod za određivanje električnog otpora i istraživao elektricitet, svjetlost i zvuk.

1918. U Zagrebu u Prvom svjetskom ratu Narodno vijeće Srba, Hrvata i Slovenaca donijelo Deklaraciju o ujedinjenju svih Južnih Slovena u jednu državu.

1937. Umro novozelandski fizičar engleskog porijekla Ernest Raterford, dobitnik Nobelove nagrade za hemiju 1908, jedan od utemeljivača moderne atomske teorije.

1984. Pripadnici poljske službe bezbjednosti kidnapovali varšavskog svještenika Ježi Popjeluška i poslije mučenja ga bacili u vještačko jezero kraj Vloclaveka. Javni proces ubicama, na čelu s funkcionerom službe bezbjednosti, 1985. odigrao značajnu ulogu u procesu raspada komunističkog režima u Poljskoj.

1986. Predsjednik Mozambika Samora Mašel i 30 njegovih pratilaca poginuli u avionskom udesu u blizini granice s Južnom Afrikom.

2001. Najmanje 350 ljudi nastradalo kada je pretrpani brod, koji je prevozio iračke emigrante, na putu od Sumatre ka Australiji potonuo u blizini Jave.

2002. Na referendumu u Irskoj prihvaćen ugovor iz Nice o proširenju Evropske unije za 12 novih članica. Na prethodno održanom referendumu 7. maja 2001. taj ugovor odbilo 54 odsto glasača.

2003. U Sarajevu u 78. godini umro Alija Izetbegović, bivši predsjednik Bosne i Hercegovine i dugogodišnji lider Stranke demokratske akcije.

2003. Misionarka Majka Tereza proglašena je blaženom. Čin beatifikacije obavio je papa Jovan Pavle Drugi pred više od 150 hiljada vjernika na Trgu Svetog Petra u Vatikanu.

2005. U Bagdadu je počelo suđenje svrgnutom iračkom predsjedniku Sadamu Huseinu i još sedmorici njegovih saradnika, zbog ubistva više od 140 šiita u selu Dudžail, sjeverno od Bagdada.