Vremeplov
            - 17.oktobar
         
        U Crnoj Gori i vezano za Crnu
         Goru, na današnji dan dogodilo se, pored ostalog, sljedeće:
                         
        1767.           Na opštecrnogroskom zboru na Cetinju potvrđena je odluka crnogorskih
           glavara sa skupa u
         Ćeklićima o, kako se tada vjerovalo, "dolasku ruskog cara u Crnu Goru". Šćepan Mali prihvaćen je za gospodara Crne Gore, - jer se predstavio kao ruski
         car Petar III. Sa oduševljenjem je prihvaćen jer, nakon smrti vladike
         Vasilija, nije bilo autoriteta koji bi sredio tadašnje prilike u zemlji.
         Plemenska zakrvljenost, pljačke, otimačina, ubistva, patnje, stradanja,
         nevolje i nesreće kao da su tražile "cara spasitelja" koji će zavesti red i mir. Pojavljivanje Šćepana Malog kao "božjeg glasnika i ruskog cara" kod naroda je stvorilo vjeru i poštovanje.
                          
       1870. U cetinjskoj Čitaonici je prvi put otpjevana crnogorska državna himna.
         Komponovao je Anton Šulc na tekst Jovana Sundečića "Ubavoj nam Crnoj Gori". Himnu je otpjevalo Srpsko pjevačko društvo "Jedinstvo" iz Kotora čiji je horovođa bio Šulc. Pjesmu je knjaz Nikola proglasio državnom
         himnom. U Crnoj Gori je od 1867. godine nezvanično za himnu smatrana
         pjesma "Onamo namo" knjaza Nikole.
                          
       1894. Prvi crnogorski parobrod duge plovidbe "Jaroslav", obavio je posljednje komercijalno putovanje i stigao u Kotor. Bio je dug 96
         m. nosivosti 4.500 tona, prevozio je žito iz Rusije, ugalj iz Engleske,
         drva iz Rijeke u Francusku i izvozio stoku iz Crne Gore. Ponekad je
         služio i kao knjaževa jahta. U Crnu Goru je stigao 1890. godine kao
         poklon ruske vlade, a do tada je služio ruskoj mornarici. Pošto je trošio
         mnogo uglja, vraćen je ruskom preduzeću Dobrovoljni flot, gdje je ubrzo
         imao havariju i prodat u staro gvožđe. 
                
       1991. Uoči Ministarske konferencije u Hagu, održana je Skupština Crne Gore, na
         kojoj je razmatran predlog Lorda Karingtona o rješavanju krize u SFRJ.
         Karingtonov predlog predviđao je stvaranje Saveza suverenih država umjesto
         SFRJ, koji crnogorska Skupština nije prihvatila. Međutim, definitivna
         odluka donesena je nakon, na brzinu organizovanog, referenduma na kome
         je većina prihvatila zajednicu sa Srbijom.
                        2006. Otvorena diplomatska misija Crne Gore pri OEBS-u i
         UN u Beču. Sada su stvoreni uslovi da ozbiljno i sadržajno sarađujemo
         sa Ujedinjenim nacijama, Agencijom za atomsku energiju, sa OEBS-om i
         sa svim međunarodnim organizacijama koje imaju sjedište u Beču, a aktivne
         su u Crnoj Gori, kazao je Vesko Garčević, tadašnji ambasador Crne Gore
         pri OEBS-u i UN. 
                
       2006. Predsjednik Fudbalskog saveza Crne Gore Dejan Savićević dobio je jednoglasnu
         podršku Skupštine FSCG da i dalje bude na čelnoj funkciji, do isteka
         mandata 2009. godine. Za povjerenje Savićeviću glasali su svi prisutni
         delegati (43), od ukupno 53 članova Skupštine FSCG. 
         Na predlog Savićevića, Skupština je sa pet glasova protiv i jednim uzdržanim,
         razriješila predsjednika FK Zeta Radojicu Božovića dužnosti potpredsjednika
         FSCG i članstva u Izvršnom odboru FSCG. 
                
       U svijetu se, pored ostalog, dogodilo: 
                
         
       1797. U italijanskom mjestu Kampoformio potpisan mirovni
         ugovor Austrije i Francuske. Ukinuta Mletačka Republika, Francuska dobila
         mletačke posjede u Albaniji i ostrva u Jonskom moru, Austrija Veneciju,
         Istru, Kvarner, Dalmaciju i Boku Kotorsku. 
                  
       1803. Rođen mađarski političar Ferenc Deak, nacionalni lider
         od 1861. Nije prihvatao revolucionarni pristup Lajoša Košuta u rješavanju
         odnosa Austrije i Mađarske. 1865. objavio projekat o dualističkoj Habsburškoj
         monarhiji. Austro-ugarskom nagodbom izgubio na popularnosti, zamijerano
         mu na popustljivosti prema Austriji. 
                  
       1849. U Parizu umro poljski kompozitor i pijanista Frederik Šopen, tvorac poljskog
         nacionalnog muzičkog izraza, jedan od najpopularnijih kompozitora muzičkog
         romantizma. 
                
       1854. Tokom Krimskog rata, britanske, francuske i turske
         trupe počele opsadu Sevastopolja i poslije 11 mjeseci zauzele najznačajniju
         luku ruske crnomorske flote. Mirovnim sporazumom u martu 1856. razoren
         grad vraćen Rusiji. 
                  
       1855. Englez Henri Besemer patentirao postupak za preradu sirovog gvožđa u čelik. 
                
       1912. Srbija i Bugarska, devet dana poslije Crne Gore, objavile
         rat Turskoj. 18. oktobra pridružila im se Grčka i počeo Prvi balkanski
         rat. Za manje od mjesec dana oslobođen gotovo cio Balkan, rat završen
         primirjem 3. decembra. Mirovni ugovor kojim se Turska odrekla gotovo
         svih posjeda u Evropi potpisan u Londonu 13. maja 1913. 
                  
       1915. Rođen američki dramski pisac Artur Miler. Istupio protiv nasilja vlasti
         u vrijeme makartizma. Jedno vrijeme bio u braku s glumicom Merilin Monro. 
                
       1919. Rođen kineski političar Džao Cijang. Kao premijer,
         1980. počeo ekonomske reforme u Kini, 1987. naslijedio Hu Jaobanga na
         čelu Komunističke partije Kine. Smijenjen 1989. tokom političke krize
         izazvane prodemokratskim studentskim demonstracijama. 
                  
       1920. Umro američki novinar Džon Rid, čija se djela "Deset dana koji su potresli svijet" i "Crvena Rusija" smatraju najboljom hronikom Oktobarske revolucije. Sahranjen u Moskvi, pod zidinama
         Kremlja. 
                
       1920. Rođen Montgomeri Klift, američki filmski glumac, poznat
         po ulogama ljubavnika sa primjesom psihopatoloških kompleksa. Umro je
         1966. godine. Filmovi: "Mjesto pod suncem", "Odavde do vječnosti", "Nasljednica", "Stanica Termini"... 
                  
         
       1931. Najčuveniji kriminalac svih vremena, Al Kapone, osuđen je u Čikagu zbog
         izbjegavanje poreza na 11 godina zatvora.
                          
       1945. Pukovnik Huan Peron izvršio državni udar i došao na
         čelo Argentine. 
                  
       1957. Francuski pisac Alber Kami dobio je Nobelovu nagradu za književnost. 
                
       1967. Prvi put je izveden mjuzikl "Kosa". 
                
       1973. Arapski proizvođači nafte povećali cijene i smanjili
         proizvodnju nafte kao odgovor na podršku SAD Izraelu u arapsko-izraelskom
         sukobu. To je izazvalo jednu od najtežih ekonomskih kriza poslije Drugog
         svjetskog rata u razvijenim zapadnim zemljama. 
                  
       1988. Kao odgovor tzv. mitinzima istine koje je organizovalo rukovodstvo Srbije,
         na Kosovu su počele masovne demonstracije Albanaca. 
                
       1989. U zemljotresu koji je pogodio područje San Franciska
         poginulo 67, povrijeđeno više od 600 ljudi. 
                  
       1997. Na Kubi sahranjen Ernesto Če Gevara, tri decenije
         pošto je ubijen u Boliviji. Posmrtni ostaci legendarnog gerilskog vođe
         položeni u mauzolej u gradu Santa Klara. 
                  
       1997. U požaru izgorjelo Jugoslovensko dramsko pozorište
         u Beogradu. 
                  
       1998. U Londonu, gdje se oporavljao od operacije, uhapšen bivši čileanski diktator
         Augusto Pinoče. Hapšenje izvršeno na zahtjev Španije za izručenje radi
         suđenja za ubistva stotina španskih državljana tokom njegove diktatorske
         vladavine. Oslobođen u martu 2000, po povratku u Čile. Apelacioni sud
         u julu 2001. suspendovao sudski proces, proglasivši ga mentalno nesposobnim. 
                
       2001. U Jerusalemu ubijen ministar turizma Izraela Rehavam Zevi, u atentatu koji
         su izvršili pripadnici Narodnog fronta za oslobođenje Palestine. 
                
       2003. Haški tribunal osudio ratnog predsednika opštine Bosanski
         Šamac Blagoja Simića na 17 godina zatvora, a njegove bliske saradnike,
         Miroslava Tadića i Sima Zarića, na osam i šest godina zatvora za zločine
         tokom rata u Bosni i Hercegovini. 
                2005. Umro Ba Đin, jedan od najpoznatijih kineskih pisaca. Pisao o komunistima,
         nacionalistima i haosu u vrijeme Kulturne revolucije. 
       
      |