Događaji:


 

Prava Crna Gora


Vremeplov - 15.oktobar

 

 

U Crnoj Gori i vezano za Crnu Goru, na današnji dan dogodilo se, pored ostalog, sljedeće:

 

 

1812. Skadarski Mustaj paša, uz pomoć arbanaških Turaka i nekoliko francuskih oficira, napao je Ljubotinje. Namjeravao je da prodre do Cetinja kako bi slomio ratobornu Crnu Goru. U tim borbama teško je ranjen vladika Petar I, ali su Crnogorci i ovaj put imali pobjedu i zarobili trojicu francuskih oficira. Za zarobljene oficire vladika je tražio 20 tovara praha i olova jer, kako je istakao: "Nama je to potrebnije nego vama koji nemate šta tražiti u tuđoj zemlji".

 

 

1906. U Crnoj Gori prestao je da funkcioniše heler - austrijski novac a funkciju sredstva plaćanja počeo je da preuzima perper kao nacionalna valuta. Već u aprilu crnogorsko Ministarstvo finansija i građevine iskovalo je 209 hiljada perpera bronzanog i niklovanog novca.

 

 

1989. Umro je književnik Danilo Kiš, jedan od najvećih u južnoslovenskoj literaturi, u čijim je djelima sažeta sva gorčina surovog 20. vijeka. Pisao je njegovanim stilom, s moderno shvaćenom fabulom. Diplomirao je svjetsku književnost na Beogradskom univerzitetu. Bio je dramaturg pozorišta "Atelje 212" u Beogradu i lektor u Strazburu, Bordou i Lilu. Djela: romani "Psalam 44", "Mansarda", "Bašta, pepeo", "Pješčanik", "Grobnica za Borisa Davidoviča", pripovjetke "Rani jadi", "Enciklopedija mrtvih", drama "Elektra 70", polemički spis "Čas anatomije".
Moj je otac ugledao svijeta u zapadnoj Mađarskoj, a završio je trgovačku akademiju u mjestu rođenja izvjesnog gospodina Viraga koji će, milošću gospodina Džojsa, postati slavni Leopold Blum (Bloom). Mislim da je izvjesna liberalna politika Franje Josipa II kao i želja za integracijom navela moga djedu da svom još maloljetnom sinu mađarizuje prezime; mnoge pojedinosti iz porodične hronike ostaće, međutim, zauvijek nerazjašnjene: godine 1944. moj otac kao i svi naši rođaci biće odvedeni u Aušvic, odakle se skoro niko od njih neće vratiti.
Među mojim precima sa majčine strane nalazi se jedan legendarni crnogorski junak, koji će se opismeniti u svojoj pedesetoj godini i slavi svoga mača dodati slavu pera, kao i jedna „amazonka", koja je iz osvete posjekla glavu turskom nasilniku. Etnografska rijetkost koju predstavljam izumrijeće, dakle, sa mnom, zapisao je Kiš.
Godine 1947. posredstvom Crvenog krsta repatrirani smo na Cetinje, gdje je živio moj ujak, poznati istoričar, biograf i komentator Njegoša. Odmah po dolasku polagao sam ispit za likovnu školu. U ispitnoj komisiji bili su Petar Lubarda i Milo Milunović. Volterova bista koju smo crtali - gipsani odlivak Hudonove portretne statue - ličila mi je na jednu staru Njemicu koju sam poznavao u Novom Sadu; tako sam ga i nacrtao. Ipak sam bio primljen, valjda zbog drugih mojih radova. Trebalo je da sačekam godinu-dvije kako bih mogao imati potrebnu gimnazijsku spremu. Za to vrijeme odlučio sam da ipak završim maturu. Dvije godine sam učio violinu u muzičkoj školi, gdje mi je predavao Simonuti stariji, koga smo prozvali „Paganini", ne samo zbog izgleda, nego i zato jer je obožavao tremola. Upravo kada sam bio stigao do druge pozicije, muzička se škola odselila u Kotor. Tada sam nastavio da sviram bez nota, cigansku muziku i mađarske romanse, a na školskim igrankama tango i ingliš-valcere. U gimnaziji sam nastavio da pišem pjesme i da prevodim mađarske, ruske i francuske pjesnike, u prvom redu radi stilske i jezičke vježbe: spremao sam se za pjesnika i izučavao književni zanat. Ruski su nam predavali bijeli oficiri, emigranti iz dvadesetih godina, koji su, zamjenjujući odsutne profesore, držali s jednakom spremom predmete kao što su matematika, fizika, hemija, francuski, latinski.
15. oktobra u Parizu umro je Danilo Kiš. Po svojoj želji sahranjen u Beogradu, po pravoslavnom obredu. Borislav Pekić je tih dana zapisao: „U posljednjim, za žive vidljivim, časovima vjerni je prijatelj upitao Danila boli li ga šta. 'Da', rekao je. 'Šta?', upitao je prijatelj. 'Život', odgovorio je Danilo."

 

 

2001. Stupila je na snagu Uredba Vlade CG o obaveznom isticanju dvovalutnih cijena, u markama i eurima, uz obavezno poštovanje pariteta 1 DM prema 1,95 eura koji su utvrdile evropske monetarna vlasti.

 

 

2006. Na graničnom prelazu na Ilijinom brdu kraj Vilusa, oko 19 sati, u Crnu Goru je ušla turska jedinica iz sastava EUFOR-a u Bosni i Hercegovini. Nakon jednosatnog zadržavanja radi uobičajene granične kontrole, konvoj 26 vozila sa 75 vojnika, naoružanjem i opremom stigao je uz pratnju naše policije i bez ikakvih problema u Nikšić, gdje će mimo prvobitnog plana, prenoćiti u ovdašnjoj auto-bazi. Vojnici Turske ovuda su, tako, prošli prvi put od kako je prije 130 godina vojska otomanskog carstva napustila ove prostore i Crna Gora na Berlinskom kongresu postala nezavisna i međunarodno priznata država.

2007. Uzvišen je osjećaj i izuzetna čast biti ovdje i u ime Crne Gore potpisati Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom unijom. Ovo je veliki dan za državu Crnu Goru za sve njene građane, rekao je predsjednik Vlade Crne Gore Željko Šturanović na ceremoniji potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju u Luksemburgu. Svoj potpis na ovaj dokument stavili su predsjedavajući Savjeta EU portugalski šef diplomatije Luis Amado, komesar EU za proširenje Oli Ren i crnogorski premijer Željko Šturanović, a zatim i predstavnici svih 27 zemalja članica Evropske unije.
Za nas u Crnoj Gori, rekao je Šturanović, mjera uspjeha nije koliko smo ispred jednih,a iza drugih, već kojom dinamikom usvajamo i primjenjujemo evropske standarde i praksu u svim segmentima društva, kako bismo obezbijedili bolji život za sve naše građane. Dajemo prednost kvalitetu procesa u odnosu na krajnji cilj - članstvo u EU koje slijedi kao potvrda za ostvarene rezultate. Komesar EU za proširenje Oli Ren ocijenio je današnji čin značajnom prekretnicom u odnosima Evropske unije i Crne Gore i čestitao narodu i vladi na dosadašnjim uspjesima. Predsjedavajući Savjeta EU gospodin Amado potpisivanje sporazuma vidi kao krupan korak približavanja Crne Gore Evropskoj uniji. On je i u implementaciji ovog dokumenta obećao punu podršku i pomoć.

U svijetu se, pored ostalog, dogodilo:

70. p.n.e. Rođen Publije Vergilije Maron, najznamenitiji pjesnik carskog Rima, autor nacionalnog junačkog epa "Eneida", pastirskih pesama i didaktičkog spjeva "Georgike". Uzor latinskog i zapadnoevropskog književnog stvaralaštva, Danteov vodič kroz podzemni svijet.

 

 

1529. Završena prva opsada Beča povlačenjem turske vojske, sultana Sulejmana II Veličanstvenog.

 

 

1542. Rođen mogulski car Abu ul Fat Dželaludin Akbar, jedan od najvećih vladara Indije. Pokorio pobunjene države Gudžarat i Kašmir i osvojio Avganistan. Sproveo značajne reforme, ukinuo ropstvo i pokušao da stvori novu sinkretističku religiju koja bi ujedinila hinduse i muslimane.

 

 

1581. Pod pokroviteljstvom Katarine Mediči, u Parizu izvedena prva cjelovečernja baletska predstava. Taj dan se uzima kao datum nastanka baleta.

1582. U Španiji, Portugaliji i papskim državama u Italiji počela primjena Gregorijanskog kalendara. Eliminisano 10 dana, 5. oktobar postao 15.

 

 

1608. Rođen italijanski fizičar i matematičar Evanđelista Toričeli. Ustavovio princip živinog barometra. Bio saradnik Galilea Galileija, po njegovoj smrti naslijedio katedru za matematiku na univerzitetu u Firenci.

1817. Umro poljski nacionalni junak Tadeuš Košćuško, učesnik u Američkom ratu za nezavisnost i ađutant Džordža Vašingtona, kasnije prvog predsjednika SAD. Po povratku u domovinu borio se protiv rasparčavanja Poljske, ali njegova vojska poražena u oktobru 1794. Umro u izbjeglištvu u Švajcarskoj.

 

 

1844. Rođen je Fridrih Niče, njemački filozof, profesor klasične filologije. Osnovu njegovog filozofskog učenja predstavlja ideja o natčoveku. Djela su mu više pjesničkog nego naučnog karaktera, a neko vrijeme je, naročito početkom 20. vijeka, uticao na književno stvaranje u većini evropskih zemalja. Djela: "Tako je govorio Zaratustra", "Ecce Homo", "Rođenje tragedije", "Volja za moć", "Ljudsko, suviše ljudsko"...

1894. Pod optužbom za veleizdaju u Parizu uhapšen francuski oficir Alfred Drajfus, počela afera koja je godinama potresala društveni i politički život Francuske. Drajfus bez dokaza osuđen na doživotnu robiju, ali poslije negodovanja javnosti i angažovanog istupa pisca Emila Zole otkriven krivac, Drajfus rehabilitovan.

1897. Rodjen Ilja Ilf koji je zajedno sa Evgenijem Petrovom ( 1902.-1942.), knjizevni tvorac velikog kombinatora Ostapa Bendera.

 

1917. U šumi Vensen, nadomak Pariza, strijeljana Mata Hari, najpoznatija špijunka u I svjetskom ratu. Profesionalna igračica, specijalizovana za egzotične igre iz Indije i sa Jave, koja je važila za najljepšu ženu svijeta svog vremena, osuđena na smrt zbog špijunaže u korist Njemačke.

1928. Njemački dirižabl Grof Cepelin obavio prvi komercijalni let preko Atlantika.

 

 

1945. Premijer višijevske Francuske u II svjetskom ratu Pjer Laval pogubljen zbog predaje zemlje nacističkoj Njemačkoj.

1946. Nacistički lider Herman Gering izvršio samoubistvo u zatvorskoj ćeliji dan prije izvršenja smrtne kazne na koju ga je osudio Međunarodni sud za ratne zločine u Nirnbergu.

 

 

1949. U Mađarskoj pogubljeni Laslo Rajk, Tibor Sonji i Andraš Salai. Na montiranom sudskom procesu osuđeni na smrt kao buržoaski revizionisti i titoisti. Posmrtno rehabilitovani 1956, kao žrtve kulta ličnosti.

 

 

1964. Nikita Hruščov smijenjen sa mjesta prvog sekretara Komunističke partije SSSR-a, na njegovo mesto je došao Leonid Brežnjev. Premijer postao Aleksej Kosigin.

 

 

1991. Skupština BiH donijela Akt o reafirmaciji suverenosti Republike Bosne i Hercegovine. Tim činom odlučeno je da se povuku predstavnici BiH iz rada saveznih organa dok se ne postigne dogovor između svih republika koje sačinjavaju Jugoslaviju. Na to su pristali predstavnici SDA i HDZ, dok su predstavnici SDS-a odbili djelovati po donesenom aktu.

 

 

1993. Nobelovu nagradu za mir dobili predsjednik Južne Afrike Frederik Viljem de Klerk i vođa Afričkog nacionalnog kongresa Nelson Mendela, za doprinos okončanju režima aparthejda u Južnoj Africi.

 

 

1997. Kongoanski pobunjenici ušli u glavni grad Brazavil i zbacili predsjednika Paskala Lisubu. Poslije četvoromjesečnog građanskog rata na vlast se vratio bivši predsjednik Denis Sasu Ngueso.

 

 

1998. Na osnovu dogovora predsjednika Jugoslavije Slobodana Miloševića i izaslanika SAD Ričarda Holbruka, načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije Momčilo Perišić i komandant NATO-a Vesli Klark potpisali sporazum o uspostavljanju vazdušne posmatračke misije na Kosovu.

2000. Ubjedljivom pobjedom na parlamentarnim izborima Liberalna demokratija Slovenije Janeza Drnovšeka vratila se na vlast. Okončana šestomjesečna vladavina desnice na čelu sa Andrejem Bajukom.

 

 

2003. Kina lansirala prvi kosmički brod s ljudskom posadom. U letjelici Šendžou 5 bio astronaut Jang Livei.

2006. Turski pisac Orhan Pamuk dobio Nobelovu nagradu za književnost.

 

PRAVA CRNA GORA

Stan Prodaja Herceg Novi

svi popusti akcije crna gora montenegro


Akademija Oxford

Autentik.rs Popusti

Povoljno Putovanje

Zdravstveni Turizam Srbije

Neko Normalan Upoznavanje

Međunarodni festival



Prodaja i servis računara


Ukupno 56   Danas   22   Juče   34     
Sva prava zadržana - Agencija Autentik