Vremeplov - 11.oktobar

U Crnoj Gori i vezano za Crnu Goru, na današnji dan dogodilo se, pored ostalog, sljedeće:

1911. U Nikšiću je osnovana Pivara "Trebjesa". Lokaciju je dobila pored rijeke Bistrice, gdje se i danas nalazi, a ime po dobila brdašcu i izletištu nadomak varoši.

1918. Izvanredni poslanik i opunomoćeni ministar Kraljevine Crne Gore u SAD, general, doktor Anto Gvozdenović u Njujorku je organizovao Dan Crne Gore. Bilo je to najveće prisustvo Crne Gore u SAD. Na čelu ogromne povorke bila je vojska, muzika i crnogorska zastava. Na Spomenik Slobode, pored američke, bila je istaknuta i crnogorska zastava, a povorka se kretala "Petom avenijom". Poslije desetak dana Gvozdenovića je u zvaničnu audijenciju primio predsjednik Vilson i predao mu akreditivna pisma.

1930. Na Cetinju je rođen Zdravko Velimirović, akademik, filmski reditelj i scenograf, redovni profesor filmske režije, šef katedre i dekan Fakulteta dramskih umjetnosti u Beogradu, po pozivu i profesor Montrealu. Režirao je devet i autor je 30-ak kratkih i dugometražnih dokumentarnih filmova. Dobio je značajne nagrade i priznanja na više domaćih i inostranih filmskih festivala. Najznačajniji njegovi filmovi su: Dan 14-ti, Vrhovi Zelengore, Lelejska gora, Derviš i smrt, Dorotej. Umro je 8. februara 2005. god.

2006. Crnogorski predsjednik Filip Vujanović predložio je Željka Šturanovića, tadašnjeg ministra pravde, za mandatara za sastav nove vlade. Demokratski lik i kapacitet, kao i izuzetno čestita ličnost Željka Šturanovića zavrijedili su puno poštovanje javnosti i bezrezervno povjerenje najveće parlamentarne partije i većinske koalicije da mu se povjeri odgovorna dužnost predsjednika vlade, kazao je Vujanović.

2008. Socijalistička narodna partija pozvala je građane Crne Gore na miran i dostojanstven protest, koji će se 13. oktobra održati ispred crnogorskog parlamenta. Glavni odbor te stranke ocijenio je da će se na taj način iskazati nezadovoljstvo zbog odluke Vlade Crne Gore da prizna nezavisnost Kosova i Metohije.

U svijetu se, pored ostalog, dogodilo:

1521. Papa Lav X dodijelio je engleskom kralju Henriju VIII titulu "Branitelja vjere" pošto je kralj objavio knjigu u kojoj je osudio ideje vjerskog reformatora Martina Lutera. Henri VIII je 12 godina kasnije osporio autoritet rimokatoličke crkve, a 1534. se proglasio poglavarom anglikanske crkve.

1531. Vojska švajcarskih katoličkih kantona porazila je kod Kapela snage grada Ciriha i njegovih protestantskih saveznika. U bici je poginuo i protestanski vjerski reformator Ulrih Zvingli, jedan od najvećih teologa reformacije.

1579. Ubijen je Mehmed paša Sokolović, veliki turski vezir, porijeklom Srbin, poturčen kao dijete, a školovan u Jedrenu. Drugi vezir postao je 1561. a veliki vezir 1565. godine. Zalagao se za popustljivost prema Srbima, davao im povlastice i gradio manastire, otvarao štamparije i 1557. godine obnovio Pećku patrijaršiju. Bio je žrtva atentata jednog derviša.

1899. Počeo je Burski rat između južnoafričkih burskih država Transval i Oranž i Velike Britanije. Po završetku rata 1902. godine, burske države su stavljene pod britansku vlast, a 1910. ušle su u Južnoafrički Savez (kasnije Južnofrička Republika), britanski dominion.

1922. Prvi put je jedna žena dobila zvanje specijalnog agenta u FBI. Bila je to Aljaska Dejvidson.

1936. Premijerno je pušten "Professor Quiz", prvi radio-kviz.

1945. Počeo je kineski građanski rat između snaga koje je predvodio Čang Kaj Šek i onih predvođenih Mao Ce Tungom.

1962. Papa Jovan XXIII otvorio je u bazilici Svetog Petra u Rimu Drugi vatikanski sabor, prvi takav skup od 1870. Sabor je trajao do 1965. i najavio je značajne reforme katoličke crkve u njenom prilagođavanju modernom svijetu.

1963. Umrla je francuska pjevačica Edit Pjaf, zvijezda kabarea i francuske šansone, najpopularnija pjevačica pedesetih godina 20. vijeka.

1963. Umro je francuski pisac, slikar i režiser Žan Kokto, koji je prošao sve faze moderne umjetnosti. kubizam, dadaizam, nadrealizam... Zbog raznovrsnosti svog opusa i artističkog univerzalizma važi za jednog od korifeja francuskog duha (roman "Strašna djeca", pozorišni komadi "Orfej" i "Antigona", filmovi "Ljepotica i zvijer" i "Orfejev testament").

1976. U Kini je, pod optužbom za zavjeru uhapšena "četvoročlana banda" - udovica Mao Cedunga Đang Ching i tri bivša visoka funkcionera.

1977. U atentatu je ubijen predsjednik Sjevernog Jemena, pukovnik Ibrahim al Hamdi.

1980. Dvojica sovjetskih kosmonauta okončali su dotad najdužu misiju u kosmosu. U brodu "Saljut 6" oni su proveli u svemiru 185 dana.

1985. Četiri američka lovca presrela su egipatski avion sa otmičarima italijanskog putničkog broda "Akile Lauro" i primorali ga da sleti na Siciliju, gdje su otmičari uhapšeni. Otmičari su se 9. oktobra predali egipatskim vlastima koje su im odobrile da odlete u Tunis.

1988. Govor pape Jovana Pavla II prekinut je u Evropskom parlamentu u Strazburu kada je britanski poslanik iz Sjeverne Irske, protestantski svještenik Jan Pejzli, počeo da uzvikuje "antihrist", razvivši transparent na kojem je pisalo "Jovan Pavle II antihrist".

1993. U atentatu u Oslu teško je ranjen Vilijam Nigard, norveški izdavač "Satanskih stihova" Salmana Rušdija, britanskog pisca indijskog porijekla, kojeg je iranski vjerski vođa Homeini osudio na smrt.

1998. Ni nakon sedmočasovnih razgovora u sedmoj rundi pregovora, predsjednik SR Jugoslavije Slobodan Milošević i specijalni američki izaslanik Ričard Holbruk nijesu postigli dogovor oko rješavanja kosovske krize na osnovu rezolucije UN od 23. septembra. Pored prijetnji vojnom intervencijom NATO-a, Milošević je odbio Verifikacionu misiju koja bi pratila sprovođenje rezolucije.

1999. U Prištini je ubijen Bugarin Valentin Krumov, kao prva žrtva među pripadnicima međunarodnih mirovnih snaga koje su u junu 1999. raspoređene na Kosovu.

2000. Umro je Donald Đuar (63), predsjednik škotskog parlamenta konstituisanog 1999. prvi put nakon 292 godine.

2002. Vojni sud u Nišu osudio je četiri pripadnika Vojske Jugoslavije na višegodišnje kazne zatvora zbog ratnih zločina nad civilnim stanovništvom tokom rata na Kosovu.

2004. Ministri spoljnih poslova Evropske unije odlučili su da Libiji ukinu embargo na oružje, uveden 1986, čime je prihvaćeno odricanje Tripolija od oružja za masovno uništenje.