Događaji:


 

CRNA GORA - MONTENEGRO

 

 

 

GRADOVI PLANINSKO - DOLINSKE REGIJE CRNE GORE

 

*Plužine

*Šavnik

*Žabljak

*Pljevlja

*Bijelo Polje

*Berane

*Andrijevica

*Plav

*Rožaje

*Mojkovac

*Kolašin

 

 

 

GRADOVI SREDNJE REGIJE CRNE GORE

 

*Podgorica

*Nikšić

*Danilovgrad

*Cetinje

 

 

GRADOVI PRIMORSKE REGIJE CRNE GORE

 

*Herceg Novi

*Kotor

*Tivat

*Budva

*Bar

*Ulcinj

 

 

Prva zemlja međunarodno priznata za ekološku državu 1992 . godine .

 

GLAVNI GRAD:

 

PODGORICA

 

PRESTONICA:

 

CETINJE

 

OBLIK VLADAVINE:

 

REPUBLIKA

 

DAN DRŽAVNOSTI:

 

13.JUL

 

VALUTA:

 

EUR

 

KOPNENA POVRŠINA:

 

MORSKA POVRŠINA:

 

13.812 km2

 

4.800km2

 

BROJ STANOVNIKA:

 

620.145 (PO POPISU 2003 )

 

GUSTINA NASELJENOSTI:

 

44,8 st/km2

 

 

 

Crna Gora nalazi se u zapadnom dijelu Balkanskog poluostrva , između Hrvatske i Bosne i Hercegovine na zapadu -Republike Srbije na sjeveru i istoku - i Albanije na jugoistoku . Na južnoj i jugozapadnoj strani okružena je Jadranskim morem . Prema tome Crna Gora pripada južnoj Evropi - Mediteranu .

 

Odnosno na jugu od ušća Bojane do planine Kovača na sjeveru i od Sutorine kod Herceg Novog na zapadu do Jablanice istočno od Rožaja na istoku.

 

od 41° 52 ´ do 43° 32 ´ SGŠ
18 ° 25 ´ do 20 ° 21 ´ IGŠ

Rastojanje od najjužnije do najsjevernije tačke iznosi oko 200 km vazdušne linije , a rastojanje od najzapadnije do najistočnije tačke iznosi 173 km vazdušne linije .

 

Ukupna dužina kopnenih granica iznosi 614 km od čega granica prema Hrvatskoj 14 km , prema Bosni i Hercegovini 225 km , prema Srbiji 203 km , i prema Albaniji 172 km .

 

Dužina morske obale iznosi 293 km .

 

RELJEF

 

Ovo je izrazito brdsko - planinska zemlja u kojoj se nalaze najviši i najneprohodniji djelovi Dinarskog planinskog sistema .

Najniži dio Crne Gore je usko jadransko primorje na krajnjem jugu zemlje ispod Orijena , Lovćena i Rumije . Na jugoistoku se kreće od jadranskog primorja , preko Bojane , Skadarskog basena , preko dolina Morače i Zete sve do unutrašnjosti kopna .

Duž ovih dolina i basena su plodne i uske ravnice Crne Gore : Skadarski basen , Zetska i Bjelopavlićka ravnica .

 

NADMORSKA VISINA
ZAHVATA ...% TERITORIJE
do 200 m
10,30 %
od 200 do 500 m
5,7 %
od 500 do 1000 m
27 %
od 1000 do 1500 m
39,85 %
od 1500 do 2000 m
16 %
preko 2000 m
1,15 %

 

 

KLIMA

 

Klima u Crnoj Gori je veoma složena , što je uslovljeno geografskom širinom , blizinom mora , reljefom , pravcem i položajem planinskih masiva neposredno uz obalu .

Postoji više klimatskih zona : jadransko - mediteranska na jugu , izmenjeno mediteranska u ravničarskom dijelu zemlje ( Skadarski basen i ravnice ) , umereno - kontinentalna u kotlinama i dolinama i oštro planinska u planinskom dijelu zemlje .

 

NASELJA

 

U Crnoj Gori ima oko 1.240 naselja , od čega 40 naselja gradskog tipa , gde živi oko 62 % populacije od ukupnog broja stanovništva , a ostali deo populacije živi u seoskim naseljima . Crnoa Gora ima oko 21 opštinu .

 

OPŠTINE
BROJ STANOVNIKA
ANDRIJEVICA
6.696
BAR
37.321
BERANE
38.953
BIJELO POLJE
55.628
BUDVA
11.717
DANILOVGRAD
14.718
ŽABLJAK
4.914
KOLAŠIN
11.120
KOTOR
22.410
MOJKOVAC
10.830
NIKŠIĆ
74.706
PLAV
19.309
PLUŽANE
5.247
PLJEVLJA
39.593
PODGORICA
152.025
ROŽAJE
22.976
TIVAT
11.429
ULCINJ
24.217
HERCEG NOVI
27.593
CETINJE
20.307
ŠAVNIK
3.690

 

SAOBRAĆAJ CRNE GORE

 

Saobraćajna infrastruktura Crne Gore dobro je razvijena obzirom na reljefnu raščlanjenost i isprekidanost terena dubokim kanjonskim dolinama i oštrim planinskim masivima .

Pretežno vode pravcem sjever - jug sa glavnim raskrsnicama u Podgorici .

 

DRUMSKI SAOBRAĆAJ

 

Crna Gora ima putnu mrežu dužine oko 5.227 km , od čega 1.720 km čine magistralni i regionalni putevi , a ostalo su lokalni putevi .

Glavni kontinentalni pravac ide Budva - Podgorica - Bijelo Polje i dalje prema Srbiji i Evropi .

Duž primorja jadranska magistrala povezuje sva primorska naselja .

 

ŽELEZNIČKI SAOBRAĆAJ

 

Dužina železničke pruge iznosi oko 250 km i većim dijelom je elektrificirana.

Pruga Beograd - Bar je najvažnija pruga i ima ogromni značaj za privredu Crne Gore , Srbije i Evrope .

 

POMORSKI SAOBRAĆAJ

 

Crna Gora ima pomorsku flotu od preko 17 brodova , ukupne nosivosti oko 550.000 registarskih tona . Luka Bar osposobljena je za pretovar oko 5 miliona robe godišnje .

Redovna brodska veza postoji između morske luke Bar i italijanskih luka Bari , Barleta i Ankona.

Na relaciji Kamenari - Lepetani organizovan je prevoz vozila i putnika trajektom .

Glavne luke su : Bar , Kotor , Risan , Zelenika i Budva .

 

VAZDUŠNI SAOBRAĆAJ

 

Na teritoriji Crne Gore postoje dva aerodroma za domaći i međunarodni saobraćaj i nalaze se u Podgorici i Tivtu . Postoji i aerodrom u Beranama koji služi za aviosport i vanredne potrebe .

 

PRIVREDA

 

Glavne privredne djelatnosti Crne Gore su pomorstvo , turizam i industrija .

 

INDUSTRIJA

 

U zadnjih pedeset godina industrija je bila jedan od glavnih nosilaca privrednog razvoja Crne Gore .Razvoj energetike , metalurgije i saobraćajne infrastrukture predstavljale su osnovu razvoja . Veliki značaj ima proizvodnja čelika , boksita , glinice , aluminijuma i morske soli .

Najveći energetski kapaciteti su hidroelektrane Perućica i Piva i termoelektrana Pljevlja i oni su glavni pokretači industrije koja proizvodi oko 3 milijarde kwh godišnje .

 

Takođe tu je i industrijska prerada poljoprivrednih proizvoda : fabrike za preradu ribe ,mlekare , pekare , fabrike za preradu voća , fabrike piva i sokova , kapaciteti za preradu grožđa , lekovitog bilja i dr .

 

Ostale važne privredne grane su mašinogradnja , prerada drveta , industrija kože i obuće , industrija građevinskih mašina , tekstilna industrija i dr .

 

 

POLJOPRIVREDA

 

U Crnoj Gori poljoprivrednih površina nema puno ali su kao i voda dobro očivane od industrijskog zagađenja i omogućavaju proizvodnju zdrave i ekološke hrane .

To naročito vazi za proizvodnju : mesa , mlijeka i mliječnih proizvoda , meda , ribe , povrća , voća , šumskih plodova i visoko kvalitetnih vina.

 
Ukupno 1312   Danas   55   Juče   951     
Sva prava zadržana - Agencija Autentik