Podgorica
- O gradu
PODGORICA je glavni i najveći grad CRNE GORE!
POLOŽAJ |
42° 26´ 28˝ SGŠ
19° 15´ 49˝ IGD
|
|
1441 KM2 |
Podgorica je glavna raskrsnica puteva u Crnoj Gori.Ima pogodan položaj na ušću reke Ribnice u Moraču u Zetsko-bijelopavlićkoj
ravnici.Grad je blizu zimskim centrima na sjeveru zemlje i
letovalištima na Jadranskom
moru.
Nalazi se blizu ostataka rimskog grada Dokleje.U srednjem veku ovde je postojalo
naselje koje se zvalo Ribnica,a pod ovim imenom grad se pominje prvi
put 1326.Podgorica je od 1878 ušla u sastav Kneževine C.G.Od 1946
je administrativno sjedište Crne Gore,a za vrijeme SFRJ Podgorica
se zvala Titograd.
GRB TITOGRADA
GEOGRAFSKI POLOŽAJ
Podgorica se nalazi u centralnom dijelu C.G,oblast je ispresecana rijekama,a
sam grad se nalazi 15km sjeverno od Skadarskog jezera.Rijeke Morača
i Ribnica teku kroz grad dok u blizini protiču Zeta,Cijevna,Sitnica
i Mareza.S gradnjom tunela Sozina primorje je na svega 30 minuta vožnje
Podgorica leži u ravcnici na sjevernom kraju Zetske ravnice.Izuzetak su brda
koja nadgledaju grad.Najvažnije brdo-Gorica(107km) uzdiže se iznad
centra grada.Ostala brda:Malo brdo,Velje brdo,LJubović i Čardak.Ova
brda su suviše strma i na njima se ne može graditi i time ograničavaju
širenje grada.
KLIMA
Ovde vlada sredozemna klima sa toplim i suvim ljetnjima i hladnim zimama.Blizina
Dinarskih planina na sjeveru mijenja dosta klimu u ovom području.Prosječna
količina padavina je 1.544mm. Temperatura prelazi 25°C tokom oko 135
dana u godini,a srednja dnevna temperatura je 16,4°C.Broj kišnih dana
je 115,a jak vijetar duva odprilike tokom 60 dana.Jak sjeverni vijetar
ima uticaja na klimu zimi tako što izaziva osjećaj da je temperatura
nekoliko stepeni niže.
Ovde su ljeta izuzetno topla:temperature prelaze 40°C tokom jula i avgusta.Najviša
zabjeležena temperatura izmerena je 16.avgusta 2007 i iznosila je
45,8°C.Snijega skoro da nikada i nema.
PRIVREDA
Podgorica je glavni ekonomski pokretač u Crnoj Gori.Najveći dio industrije i
finanskijskih preduzeća nalazi se baš u Podgorici.Pre I svjetskog
rata privreda se zasnivala na trgovini i zanatstvu,posle II svjetskog
rata Titograd je doživjeo urbanizaciju i industrijalizaciju,osnovane
su fabrike za preradu aluminijuma,duvana,vina i građevinske firme.Zbog
raspada Jugoslavije Podgorica je ostala bez tržišta,sirovina i sredstava
za investiranje u modernizaciju.Ovo je dovjelo do pada vrijdnosti
preduzeća i do zatvaranja.Ona što su ostala privatizovana su.Trenutno-Kombinat
aluminijuma i AD Plantaže su najveća preduzeća u Podgorici.
U gradu se nalaze i razne banke i dve berzaberze.Privredne aktivnosti uglavnom su usmjerene sa teške industrije na telekomunikacije,građevinarstvo
i bankarstvo.
Investitori i strane kompanije su značajno doprineli rastu ekonomije u gradu.
ISTORIJA
.. ..
..... .....
Najstarija ljudska naselja su iz praistorije,najstariji fizički ostaci su iz
kasnog kamenog doba.U ilirskom periodu,područje Zetsko- bjelopavlićke
nizije su naseljavala plemena Labeati i Doleati.
Labeati su zauzimali područje od Skadra do današnje Podgorice i sazidali su tvrđavu
Medun(Meteon).
Dokleati su takođe živjeli u području rijeke Zete i ekonomski su se brzo razvijali.NJihovo
najveće naselje bilo je Doklea,grad oko 3km sjeverozapadno od današnje
Podgorice.
U rimsko doba postojala su tri urbana centra:Alata,Birziminium i Doklea.S padom
Rimskog carstva i dolaskom slovenskih i avarskih plemena dešavaju
se mnogi krupni događaji.Vrijemenom stare tvrđave izgubile su svoj
značaj i sagrađeni su novi gradovi.
Slovenska plemena u ovom području bila su u stalnom ratu sa Vizantijom.Rezultat
toga je bilo osnivanje naselja koje je dobilo ime Ribnica po reci
na kojoj je sagrađeno.Prvi pomen Ribnice je u doba vladavine srpske
dinastije Nemanjića,pošto je rodonačelnik ove dinastije Stefan Nemanja
rođen u Ribnici.
U sudskom dokumentu kotorske arhive 1326.godine naziv Podgorica je prvi put upotrebljen.
Grad je bio ekonomski jak:trgovačke veze između Dubrovnika i države Nemanjića
su išle do Podgorice kroz Trebinje i Nikšić.Ovo je ubrzalo razvoj
grada i povećalo vojni značaj.
Turci su osvojili Podgoricu 1474 godine i sagradili veliku utvrdu,koja je od
trgovačke postaje postala glavna baza za odbranu i napad na okolna
nemirna plemena.Utvrđenje su osvojili Crnogorci 1878 godine.U saglasnosti
sa odlukom Berlinskog kongresa,Podgorica je pripala Crnoj Gori,što
je značilo prestanak turske četvorovijekovne vladavine.
Grad se brzo razvijao kao trgovačko sjedište.1912godine osnovana je fabrika duvana,prvo
značajnije privredno preduzeće.Dve godine kasnije Zetska štedionica,koja
brzo prerasta u Podgoričku banku.
I svjetski rat oznacio je kraj tog brzog razvoja Podgorice,do tada najvjećeg
grada tek proglašene Kraljevine Crne Gore.
Grad je 1916godine okupirala Austro-Ugarska i držala do 1918godine. U gradu je
26.novembra 1918godine održana Podgorička skupština na kojoj je donešena
odluka o pristupanju Crne Gore-Kraljevini Srba,Hrvata i Slovenaca.
Između I i II svjetskog rata broj stanovnika Podgorice iznosio je oko 13.000
lica.
Tokom II sv.rata Podgorica je pretrpjela velika i ozbiljna razaranja.Bombardovana
je preko 70 puta,što je donijelo smrt preko 4.100 osoba.
Grad su oslobodili partizani 19.decembra 1944 godine.
U socijalističkoj Jugoslaviji ,pod imenom Titograd,grad je 13.jula 1946 god,postao
glavni grad SR Crne Gore umjesto Cetinja.
Sledi period brzog razvoja i povećanja stanovništva.Grad je značajno industrijalizovan,
poboljšana je infrastruktura, osnovane zdravstvene, obrazovne i kulturne
ustanove.
Napredak je još jednom zaustavljen zbog raspada SFRJ tokom 1990ih godina.
Ime Podgorica vraćeno je na referendumu 2.aprila 1992 godine.
Ratovi su zaobišli Crnu Goru ali je cijela država trpjela ekonomske posledice.Period
stagnacije je trajao tokom 1990ih,a privreda je počela da se oporavlja
početkom 21 vijeka.
Posle referenduma o nezavisnosti 2006 Podgorica je postala glavni grad nezavisne
Crne Gore.U njoj se nalazi sjedište vlade i skupštine.
ARHITEKTURA
Mješavina arhitektonskih stilova odražava istoriju grada i države . Kao deo Otomanskog carstva sve do 1878 godine,Podgorica ima mnoge primjere turske
arhitekture.
Najstariji dijelovi grada,Stara Varoš i Drač su predstavnici ovog stila,sa dvije
džamije,sahat kulom i uskim krivudavim ulicama.
Kada je grad postao dio C.G,gradsko jezgro prebacilo se na drugu stranu rijeke
Ribnice.Tu se grad razvijao u evropskom stilu sa širokim ulicama koje
se seku pod pravim uglom.
Tokom II svetskog rata Podgorica je skoro sravnjena sa zemljom.Posle oslobođenja
krenula je obnova grada.Podignuti su brojni stambeni blokovi dizajna
tipicnog zemljama istočnog bloka.Svi ti dijelovi grada izgrađeni su
sa druge strane rijeke Morače.Stambeni i poslovni blokovi iz perioda
SFRJ su pružali prostrane površine za život i rad,ali su bili kritikovani
zbog neinvetivnog i sivog izgleda.
Napredak u arhitekturi zbio se krajem 1990ih,i od tada izled grada se brzo promenio.Stambene
i poslovne zgrade brzo se podižu,sa novim arhitektonskim trendovima
koji uključuju veliku upotrebu čelika i stakla.Gradske vlasti uložile
su dosta sredstava u renoviranje gradskih javnih površina,da bi stvorili
prepoznatljiv i moderan grad.Tako je grad dobio nove trgove,parkove
i spomenike.
Nove znamenitosti su pravoslavni HRAM HRISTOVOG VASKRSENJA i most MILENIJUM,koji
se već smatra novim simbolom grada(sa 57m visokim pilonom).
.... .... ....
.... ....
. .
Glavna ulica je ULICA SLOBODE,koja je i gradski korzo,dok pešačku zonu čine NJEGOŠEVA
I HERCEGOVAČKA ULICA,gde se nalaze brojni kafići i butici.
.... .... ....
.... .... ....
.... .... ....
Glavni gradski trg koji se nazivao TRG IVANA MILUTINOVIĆA je 2006 godine proširen
i popločan i sada se zove TRG REPUBLIKE!
.... .... ....
.... .... ....
.... .... ....
Opština Podgorica se sastoji od užeg gradskog jezgra i dve velike gradske opštine:Golubovci
i Tuzi.Pojam gradskih opština je usvojen zakonom o glavnom gradu iz
2005godine.Gradska opština po sadašnjem zakonu ima sledeća tela:
*skupštinu gradske opštine
*predsjednika gradske opštine
Cijela opština Podgorica je podijeljena u 57 mjesnih zajednica.
Gradske četvrti Podgorice su:
-CENTAR
-PREKO MORAČE
-BLOK 5
-BLOK 6
-TOLOŠI
-MOMIŠIĆI
-GORNJA GORICA
-DONJA GORICA
-POD GORICOM
-ZAGORIČ
-ZLATICA
-MASLINE
-KONIK
-VRELA RIBNICE
-STARI AERODROM
-DRAČ(PODGORICA)
-DAHNA
-STARA VAROŠ
-ZABJELO
-TUŠKI PUT
Naseljena mesta opštine Podgorica
Arza • Balabani • Baloči • Barlaj • Begova Glavica • Bezjovo • Benkaj
•
Beri • Berislavci •
Bigor • Bijelo Polje • Bioče • Bistrice • Blizna •
Bolesestra
• Botun • Brežine • Briđe • Brskut • Budza • Buronji •
Velje
Brdo •
Veruša • Vidijenje • Vilac • Vladni • Vranj • Vranjina •
Vrbica
• Vukovci • Vuksanlekići • Golubovci • Goljemadi • Goričani
•
Gornje
Stravče • Gornji Kokoti • Gornji Milješ • Gostilj • Gradac •
Grbavci
• Grbi Do • Gurec • Delaj • Dinoša • Dolovi • Donje Stravče
•
Donji Kokoti • Donji Milješ • Draževina • Drešaj • Drume • Duga•
Dučići
• Dušići • Duške • Đurkovići • Zagreda • Zaugao • Kiselica •
Klopot
• Kopilje • Kornet • Kosor • Kotrabudan • Koći • Kržanja •
Kruse
• Krševo •
Kurilo • Lekići • Lijeva Rijeka • Liješnje • Liješta
•
Lovka
•
Lopate • Lužnica
• Lutovo • Ljajkovići • Mataguži • Mahala •
Medun
• Mileti • Mitrovići • Mojanovići • Momče • Mrke • Mužeška •
Nabon
• Nikmaraš • Ožezi • Omerbožovići • Opasanica • Oraovice •
Orasi
• Orahovo • Parci • Pelev
Brijeg • Petrovići • Pikalj • Podgorica
•
Podhum • Ponari • Poprat • Prisoja • Prifti • Progonovići • Radeća
•
Radovče
• Rakića Kuće • Raći • Releza• Rijeka Piperska • Rudine
•
Selište
• Seoca • Seoštica • Sjenice • Skorać • Slacko • Spinja •
Srpska
• Staniselići • Stanjevića
Rupa • Stijena • Stjepovo • Stupovi
•
Sukuruć • Trabojin • Trmanje • Tuzi • Tuzi Ljevorečke • Ćafa •
Ćepetići
•
Ubalac • Ubli • Farmaci
• Fundina• Helmnica • Cvilin
•
Cijevna
• Crvena Paprat • Crnci • Šušunja
|